Sve manje šanse da se izbjegne katastrofa, zagrijavanje sve brže

Dok se svijet bori protiv suša istorijskih razmjera, požara koji mijenjaju krajolik i smrtonosnih poplava, važan izvještaj globalnih naučnika kaže da se brzo smanjuje mogućnost redukovanja našeg oslanjanja na fosilna goriva, te izbjegavanja katastrofalnih promjena života kakvog danas poznajemo.

Naučni izvještaj Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC) kaže da se svijet brzo zagrijao do prosječne temperature 1,1 stepen Celzijusov više od predindustrijskog nivoa, a sada napreduje prema 1,5 stupenu, što je kritični prag za koji su se svjetski čelnici složili da se ne smije preći kako bi se izbjegle sve lošije posljedice, piše CNN.

Kako zaustaviti rast?

Samo temeljnim smanjenjem emisije stakleničkih gasova, uz uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere, možemo zaustaviti ovaj uznapredovali trend.

“Zaključak je da nam preostaje nula godina da izbjegnemo opasne klimatske promjene, jer one su već ovdje”, rekao je za CNN Michael E. Mann, vodeći autor izvještaja IPCC-ja za 2001. godinu. Za razliku od prethodnih procjena, izvješće objavljeno danas zaključuje kako je nedvosmisleno da su ljudi uzrokovali klimatsku krizu i potvrđuje da su se već dogodile rasprostranjene i nagle promjene, od kojih su neke i nepovratne.

To je djelimično posljedica vrtoglavog tempa kojim se planeta zagrijavala u posljednje vrijeme, brže nego što su naučnici prethodno primjećivali. Od 2018. godine, kada je panel objavio poseban izvještaj o značaju granice od 1,5 stepeni, emisije stakleničkih gasova nastavile su se povećavati i time gurale globalne temperature na više.

Čak i prema najoptimističnijem scenariju IPCC-ja, prema kojem svjetske emisije danas počinju naglo padati i svode se na neto nulu do 2050. godine, globalna temperatura ipak će dosegnuti prag od 1,5 stepeni prije nego što počne padati.

“Crveno upozorenje za čovječanstvo”

U saopštenju za javnost glavni sekretar UN-a Antonio Guteres nazvao je izvještaj “crvenim upozorenjem za čovječanstvo” te napomenuo da je prag od 1,5 stepeni opasno blizu.

“Jedini način da spriječimo prekoračenje ovog praga je hitno pojačavanje naših napora i prihvatanje najambicioznijeg puta”, rekao je Guteres.

Izvještaj IPCC-ja pojavilo se samo tri mjeseca prije međunarodnih pregovora o klimatskim promjenama pod vođstvom UN-a, tokom kojih se očekuje da će globalni čelnici osnažiti svoje obveze smanjenja emisije stakleničkih gasova. Iako su neke zemlje obećale strože rezove nakon Pariskog sporazuma 2015. godine, mnoge su propustile rokove za to, a i dalje postoji značajna razlika između onoga što čelnici obećavaju i onoga što je potrebno do 2030. godine.

“Iz naučne perspektive, svaki stepen, svaki dio stepena, svaka polovina stepena bitni su u smislu ograničavanja posljedica klimatskih promjena. Dakle, šta god zemlje odredile kao cilj, postoje prednosti i posljedice u odabiru tih granica”, rekao je za CNN Ko Barrett, bivši potpredsjednik IPCC-ja.

“Ovo je pakao, nevolja i propast”

Dave Reay, direktor Edinburškog instituta za klimatske promjene, rekao je da svjetski čelnici moraju imati u vidu zaključke ovog izvještaja na konferenciji u novembru i preduzeti hitne mjere.

“Ovo nije samo još jedan naučni izvještaj. Ovo je pakao, nevolja i propast”, istakao je Reay.

“Znali smo šta slijedi i sada je to ovdje”

S povećanjem računarske moći naučnici su uvjereniji nego ikad u povezivanje klimatske krize i ekstremnih vremenskih prilika, što za neke regije – čak i pri 1,1 stepenu većim temperaturama – već postaje nepodnošljivo.

Michael Byrne, klimatski naučnik sa Univerziteta Oksford, rekao je kako se ovaj izvještaj razlikuje po tome što učinci globalnog zagrijavanja više nisu u dalekoj budućnosti ni u dalekim dijelovima svijeta. “Znali smo šta slijedi i sada je to ovdje”, dodao je Byrne.

Suše su 70 posto češće

Toplotni talas koji je ovog ljeta ubio stotine ljudi na sjeverozapadu SAD i kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija bio bi gotovo nemoguć bez klimatske krize, utvrdili su istraživači. Kriza je učinila da su razorne padavine uragana “Harvey” otprilike tri puta vjerovatnije i 15 posto intenzivnije, ističu naučnici. “Harvey” je 2017. godine donio više od 19 biliona galona vode u Teksas i Luizijanu, što je izazvalo razorne poplave na području Hjustone. IPCC kaže da se obilne padavine koje su se događale jednom u 10 godina sada javljaju 30 posto češće.

Globalno gledajući, suše koje su se mogle dogoditi samo jednom u desetak godina sada se događaju 70 posto češće, pokazuje izvještaj. Veza s klimatskim promjenama posebno je jaka na zapadu Sjedinjenih Američkih Država, koje proživljavaju istorijsku višegodišnju sušu koja je isušila rezervoare i izazvala nestašicu vode. Usred suše koja ne popušta i rekordnih vrućina, sezone požara sada su duže i rezultiraju razornijim požarima. Šest od 10 najvećih požara u Kaliforniji dogodilo se 2020. ili 2021. godine.

“Vidimo zaista zastrašujuće ponašanje požara. Ne znam kako to dovoljno naglasiti”, rekao je Chris Carlton, nadzornik kalifornijskog šumskog parka prirode Plumas, koji je ovogodišnju sezonu požara nazvao “nepoznatim teritorijem”.

Charles Koven, vodeći autor poglavlja u izvještaju o globalnim ugljenikovim ciklusima, rekao je za CNN da je Kalifornija već dosegnula ključnu tačku u požarima: “Mislim da nismo znali gdje je taj prag dok ga nismo prešli. Ono što izvještaj jasno pokazuje je da će vjerovatnost prelaska bilo koje od ovih granica zasigurno povećati zagrijavanje.”

“Zagrijavanje iznad 1,5 stepeni dovelo bi do toga da klimatski sistem izgleda neprepoznatljivo”

Sa svakim djelićem stepena dodatnog zagrijavanja učinci se pogoršavaju. Čak i uprkos ograničavanju zagrijavanja na 1,5 stupeni Celzijusovih, za koje je prema Pariskom sporazumu utvrđeno da je idealno za sprečavanje najgorih posljedica, ekstremni vremenski uslovi koje je svijet doživio ovog ljeta postaće sve ozbiljniji i učestaliji. Zagrijavanje iznad 1,5 stepeni, kažu naučnici, dovelo bi do toga da klimatski sistem izgleda neprepoznatljivo.

Andrew Watson, naučnik sa Univerziteta Exeter, rekao je da klimatski modeli korišteni u izvještaju ne obuhvataju rizik od događaja “male vjerovatnosti, a velikog uticaja” koji postaju vjerovatniji povećavanjem globalne temperature.

“To su događaji poput urušavanja ledenog pokrova, iznenadnih promjena u cirkulaciji okeana ili katastrofalnih požara. “Ove ‘poznate nepoznanice’ još su strašnije”, rekao je Watson.

Izvještaj od otprilike 3.500 stranica vrhunac je gotovo decenija klimatskih istraživanja naučnika širom svijeta. I premda se IPCC smatra glavnim izvorom informacija o klimatskim promjenama, ova organizacija ima tendenciju biti konzervativna u svojim otkrićima zbog načina na koji funkcioniše, jer su stotine naučnika postigle konsenzus ne samo o istraživanju, već i načinu izražavanja kojim ga opisuju.

“Ledene ploče se tope, ekstremne poplave biće češće, nivo mora nastaviće da raste”

Ipak, izvještaj objavljen danas koristi najjaču formulaciju dosad u opisu klimatske krize. Ledene ploče se tope i nastaviće se topiti; ekstremne poplave zbog većeg nivoa mora biće sve učestalije; a sam nivo mora nastaviće da raste i u 22. vijeku, jednostavno zbog količine toplote koju su okeani dosad zadržali. Istovremeno naučnici alarmiraju, Međunarodna agencija za energetiku kaže da će ljudska emisija ugljen-dioksida porasti za 1,5 milijardi tona 2021. godine, što je drugo najveće povećanje u istoriji. Time je nadmašena većina prošlogodišnjeg pada uzrokovanog pandemijom kovida 19.

Izvještaj IPCC-a jasno ukazuje da globalni lideri moraju odmah smanjiti emisije stakleničkih gasova, prije nego što se smrtonosni i skupi vremenski ekstremi još više pogoršaju. Ali Barrett kaže kako je ključna poruka u izvještaju da je još uvijek moguće spriječiti najstrašnije posljedice.

“Zaista su potrebne neviđene transformacijske promjene, brzo i trenutno smanjenje emisije stakleničkih gasova na neto nulu do 2050. godine. Ideja da još postoji put prema naprijed trebalo bi da nam da nadu”, zaključio je Barrett za CNN, prenosi Index.hr.