Hiljade srušenih bogomolja u BiH – zločini koji bez kazne padaju u zaborav

Kasima je 7. maja 1993. godine u Banjoj Luci, u 3.00 sata ujutro, probudila snažna eksplozija. U tom trenutku nije znao da su u zrak dignute dvije najstarije džamije u ovom gradu iz 16 vijeka. Ferhad-Pašina džamija zvana Ferhadija, zaštićeni spomenik nulte kategorije na listi UNESCO-ove svjetske baštine izgrađena 1579. godine i 16 godina mlađa Arnaudija.

S obzirom na to da je tada na snazi bio policijski sat, tek je izjutra saznao šta se desilo. Otišao je do Ferhadije u čijoj blizini je živio i ono što je zatekao ostavilo ga je bez teksta.

“Mislim da riječima ne mogu opisati kako sam se ja u tom momentu osjećao. Sve sam govorio od početka sukoba – ‘ma stat će ovo, neće ovo dugo trajati’, ali u tom momentu kad sam vidio da Ferhadije više nema izgubio sam i volju i nadu i vjerovanje da će toj ludosti doći kraj”, kaže Kasim za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dalje priča kako se malo zadržao na tom mjestu, a zatim otišao do druge srušene džamija Arnaudije, koja je nekoliko stotina metara udaljena od mjesta na kojem je srušena Ferhad pašina džamija.

‘Ne bih želio nikome da doživi više tako nešto, jer za vjernika se zna šta znači Božija kuća.’
– Kasim, Banjalučanin

“Tamo ista slika. Ne bih želio nikome da doživi više tako nešto, jer za vjernika se zna šta znači Božija kuća. Taj sam doživljaj gomile kamenja i fragmenata na jednoj gomili jedino se može opisati ako jezivo”, govori Kasim.

Tokom rata u BiH uništeno je ili oštećeno više od 3.000 vjerskih objekata, ali za ove zločine niko do sada nije odgovarao, ako se izuzme nekoliko haških i presuda Suda BiH u kojima je drugim ratnim zlodjelima pridruženo i rušenje vjerskih objekata.

Zastario zločin rušenja banjalučkih džamija

U Banjoj Luci je tokom proteklog rata uništeno 14 džamija, ali za njihovo rušenje niko nije osuđen.

U februaru je Okružno javno tužilaštvo Banja Luka obustavilo istrage u pet predmeta protiv nepoznatog lica ili više njih zbog rušenja pet džamija u periodu od marta do jula 1993. godine u Banjoj Luci i Gradišci zbog zastare slučaja.

Iz banjalučkog Okružnog tužilaštva istakli su da je ovaj postupak vođen zbog rušenja o Zulfikar-pašine džamije i Mehti-begove u Banjoj Luci, te rušenje džamija u mjestima Perino polje, Orahova i Tekija u opštini Gradiška.

“Okružno javno tužilaštvo Banja Luka donijelo je u pet predmeta tužilačke odluke naredbe o obustavi istrage protiv nepoznatog lica ili više njih, zbog krivičnog djela Uništavanje kulturnih i historijskih spomenika iz člana 151. stav 1. KZ SFRJ, iz razloga jer je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja na koju se pazi po službenoj dužnosti”, navodi se u odgovoru Tužilaštva u Banjoj Luci na upit RSE zašto je obustavljena istraga.

Kako su pojasnili iz Tužilaštva u Banjoj Luci, ovdje se nije istraživao slučaj ratnog zločina, već se primjenjivao Krivični zakon Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), koji je u tom vremenu još bio na snazi.

Prema tom Zakonu za djelo “Uništavanje kulturnih i historijskih spomenika” propisivala se kazna zatvora od jedne do 15 godina, pri čemu zastarjelost krivičnog gonjenja nastupa kada protekne 15 godina od izvršenja krivičnog djela.

Reisu-l-ulema se žalio Sudu BiH

Na donesene tužilačke odluke žalila se Islamska zajednica u BiH, ali su žalbe odbijene kao neosnovane.

Iz Islamske zajednice za RSE kažu da je problem upravo u tome što Tužilaštvo u Banjoj Luci nije predmete vodilo kao ratne zločine.

“U aprilu 2021. reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović je u jednoj pritužbi upućenoj Sudu BiH i Tužilaštvu BiH zatražio da navedeni poništene naredbe o obustavljanju vođenja istrage i rješenju Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka, te da preuzmu vođenje postupka”, ispričao je za RSE Mustafa Prljača, savjetnik reisa za medije.

Predmet je zapravo otvoren još u augustu 1993. godine, kada je tadašnjem Osnovnom javnom tužilaštvu u Banja Luci dostavio Centra službi bezbjednosti podnio osnovnu krivičnu prijavu protiv nepoznatog izvršioca zbog krivičnog djela izazivanje opće opasnosti tadašnjeg Kaznenog zakona bivše Socijalističke Republike BiH.

Tek 2003. godine Centar službi bezbjednosti Banja Luka je Osnovnom tužilaštvu u Banjoj Luci dostavio akt kojim Tužilaštvo obavještava da nisu pronađeni izvršioci krivičnog djela, pojasnili su iz Islamske zajednice.

Tri godine kasnije predmet je preveden u Odjeljenje za ratne zločine Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci. U 2010. godini Tužilaštvo je Centru dostavilo zahtjev za prikupljanje dodatnih obavještenja uz zahtjev za poduzimanje mjera i radnji s ciljem pronalaska izvršilaca predmetnog krivičnog djela.

Godine 2012. Centar službi bezbjednosti je Okružnom tužilaštvu dostavio izvještaj o poduzetim mjerama i radnjama.

Dvije godine kasnije, 2014., Sud BiH je donio rješenje kojim je preuzeo predmet Okružnog javnog tužilaštva.

U 2020. Tužilaštvo BiH je podnijelo prijedlog Sudu BiH za prenošenje vođenja postupka na mjesno nadležno tužilaštvo Banjoj Luci. Sud je ovo prihvatio i prenio postupak ponovno na Okružno javno tužilaštvo u Banjoj Luci, jer je u međuvremenu usvojena revidirana Strategije za rad na predmetima ratnih zločina u BiH, kojom se manje složeni predmeti prebacuju na niže sudske instance.

U februaru 2021. Okružno javno tužilaštvo u Banjoj Luci proglasilo je predmet zastarjelim.

Nakon reisove pritužbe, Sud BiH je krajem jula 2021. obavijestio Islamsku zajednicu da prihvata preuzimanje predmeta.

“To je sad na organima Tužilaštva BiH. Mislimo da će se ovaj predmet završiti pozitivno za nas. To je naša ustavna i institucionalna obaveza. Mi mislimo da je nama učinjena velika šteta. Ne mogu se rušiti nečiji vjerski objekti bez ikakvih posljedica. Neku tu štetu mora namiriti i mi ćemo raditi na ovom predmetu sve do kraja”, kazao je Prljača.

Procesuiranje zbog rušenja vjerskih objekata

Tužilaštvo BiH do sada je podiglo samo jednu optužnicu zbog rušenja džamija u proteklom ratu u BiH i to u slučaju rušenja džamije Aladža u Foči.

Tužilaštvo BiH je krajem 2018. godine podiglo optužnicu protiv Gorana Mojovića optuženog da je počinio krivično djelo “zločini protiv čovječnosti”, ali se on nalazi van zemlje i nije dostupan domaćem pravosuđu.

Mile Kostović radio je na obnovi tri porušene fočanske džamije, pa i na obnovi Aladže.

“Ja kad sam došao bilo je zapušteno, bilo je šiblja, kamena od džamije, šute, svašta nešto pa sam to čistio pa sam onda kopao temelje za džamiju”, ispričao je za RSE.

Kostović ističe kako cijeni bogomolju bilo koje religije i da je ponosan što je radio na obnovi ovih vjerskih objekata.

“Kako god cijenim svoju crkvu tako cijenim i džamiju i bilo čiju vjeru. Ja sam takav kao čovjek. Ja sam pravio i u Donjem Polju džamiju i na drugim mjestima su me zvali ljudi. Ja vam ne gledam na naciju. Ja vam gledam samo kao čovjek, kao čovjek sam dobar i pomogao bih svakome”, kaže Kostović.

Aladža džamija je kulturni, historijski i religijski spomenik izgrađen 1550.-1551. godine, te je od 1950. godine bila spomenik pod zaštitom države. Obnovljena je i otvorena u maju 2019. godine.

Obnovljene su i banjalučke džamije Ferhadija i Arnaudija. Ferhadija je svečano otvorena 7. maja 2016. godine.

Advokat Dejan Bogdanović na Sudu BiH zastupa osobe optužene za ratne zločine, koji se terete i za rušenje različitih vjerskih objekata na području Kotor-Varoši, na sjeverozapadu BiH.

“S ove tačke gledišta ja bih rekao da tu nema dileme da li bi to moglo da predstavlja elemente ratnog zločina”, kazao je Bogdanović za RSE.

Kaže da mu nije poznato da je neko osuđen ili optužen isključivo zbog rušenja bogomolja tokom rata.

Haške presude u vezi s vjerskom i kulturnom baštinom

U analizi “Zatiranje historije i sjećanja“, iz 2018. godine, autora Mirka Klarina, navodi se da je razaranje kulturne i vjerske baštine bilo uključeno u 16 optužnica pred Haškim tribunalom. I pred tim sudom uništavanje vjerskih objekata nije tretirano individualno već uz optužnice za ubistva, protupravna zatvaranja, deportaciju i druge zločine.

Za te zločine su, kako je napisano, optuženi politički, vojni ili policijski zvaničnici bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, jedan zapovjednik Armije BiH i jedan direktni izvršilac, koji je priznao da je lično minirao džamiju u Ahmićima u srednjoj Bosni.

“U presudama, uništavanje kulturne i vjerske baštine je najčešće kvalifikovano kao element progona na političkim, rasnim i vjerskim osnovama i zločin protiv čovječnosti, ili kao kršenje zakona i običaja ratovanja, a u par slučajeva i kao teška povreda Ženevskih konvencija”, navodi se u toj analizi.

U Pravoslavnoj Mitropoliji i Nadbiskupiji vrhbosanskoj, za RSE je rečeno kako im nije poznato da je ijedan slučaj rušenja vjerskih objekata tokom rata u BIH procesuiran individualno.

Koliko je vjerskih objekata uništeno tokom rata u BiH?

Prema podacima Islamske zajednice u BiH, tokom rata, od 1992. do 1995. godine, srušeno je 614 džamija. Vojska Republike Srpske uništila je 534, a Hrvatsko vijeće odbrane 80, podaci su IZ u BiH.

Oštećeno je 307 džamija, od čega je Vojska RS-a oštetila 249, a HVO 58.

Više od 200 mesdžida je porušeno, ali i skoro 500 drugih vakufskih objekata.

U publikaciji Srušene i oštećene katoličke crkve i objekti 1991. – 1995. navodi se da su u BiH porušene ili oštećene 353 katoličke crkve, od čega je 117 porušila Vojska RS-a, osam Armija BiH. Vojska RS-a oštetila je 40 crkvama, a Armija 13.

U istom periodu srušeno je ili oštećeno 30 samostana.

Prema podacima u publikaciji “Duhovni genocid 1991. – 1995.” srušeno je 125 pravoslavnih crkava. Još 172 su oštećene. Porušeno je i 67 parohijskih domova.

Gojko Veselinović/RFE