Analiza pokazala: Milijarde američkih dolara pripale talibanima

Avganistanske bezbjednosne snage su, iako obučavane i opremane dvije decenije, u šta je uloženo 83 milijarde dolara, kapitulirale tako brzo i u potpunosti, negdje i bez ijednog ispaljenog metka, što ukazuje da su glavni dobitnici američkih investicija – talibani, ocjenjuje agencija AP u svojoj analizi.

Ne samo da su osvojili vlast, nego i američke zalihe oružja, municije, helikoptere i drugu opremu, navodi ta američka agencija.

Talibani su došli u posjed moderne vojne opreme kada su potukli avganistansku armiju koja nije branila glavne gradove provincija.

Jedan američki vojni zvaničnik je u ponedjeljak potvrdio da su talibani došli do ogromne količine vojne opreme koju su SAD dale Avganistanu, što je, kako ocjenjuje agencija AP, posljedica loše procjene jačine avganistanske vojske, kao i propusta američke vojske i obavještajnih službi.

Neuspjeh SAD da stvori snažnu avganistansku armiju i policijske snage, kao i razlozi njihovog kolapsa, vjerovatno će biti proučavani u narednim godinama.

Osnovne stavke su, međutim, jasne i ne liče na ono što se desilo u Iraku. Vojska je bila dobro i savremeno opremljena, ali nije imala volju da se bori, navodi AP.

“Ne možete sve da kupite novcem. Ne možete da kupite liderstvo”, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi.

Dag Lut, penzionisani general koji je pomagao u izradi strategije za Avganistan u vrijeme Džordža Buša mlađeg i Baraka Obame, rekao je da su Avganistanci imali materijalne resurse, ali da su im falili nematerijalni.

“Princip rata je sljedeći: moralni faktori dominiraju nad materijalnim. Moral, disciplina, vođstvo, povezanost unutar jedinica su mnogo važniji od broja trupa i opreme. Kao spoljni igrači u Avganistanu, mi možemo da obezbjedimo materijalne resurse, ali samo Avganistanci mogu nematerijalne moralne faktore”, izjavio je Lut.

Sa druge strane, talibani koji su malobrojniji i koji imaju manje sofisticiranu opremu i nemaju vazdušne snage, pokazali su se kao superiornija snaga.

Američke obavještajne službe su u velikoj mjeri potcijenile njihovu superiornost. Čak ni kada je u aprilu predsjednik SAD Džo Bajden najavio povlačenje vojske, obavještajne službe nisu predvidjele da će talibani tako brzo osvojiti vlast.

“Da nam strategija nije bila zasnovana na nadi, shvatili bismo da je brzo povlačenje vojske signal avganistanskoj armiji da je ostala sama”, poručio je Kris Miler koji je pred kraj Trampovog mandata bio vršilac dužnosti ministra za odbranu.

Stiven Bidl, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Kolumbija i nekadašnji savjetnik američkih komandanata u Avganistanu, navodi da je Bajdenova objava pokrenula kolaps.

“Problem sa američkim povlačenjem je taj što je svima poslat signal da je kraj. I prije objave Bajdena u aprilu, avganistanske snage su gubile protiv talibana, a kada su saznali da američki partneri idu kući, impuls da se predaju bez borbe se proširio kao požar”, izjavio je Bidl.

Neuspjesi, međutim, idu još dalje i dublje.

SAD su pokušale da naprave kredibilnu vojsku dok su se borile sa talibanima, pokušavale su da naprave širu političku osnovu za formiranje Vlade u Kabulu i da uspostave demokratiju u zemlji u kojoj dominira korupcija.

Godinama su vojni lideri SAD negirali probleme i insistirali na tome da će biti uspješni. Drugi su, pak, slutili da će se nešto loše dogoditi.

Kris Mejson, profesor na Institutu za strateške studije pri Vojnom koledžu, napisao je 2015. godine knjigu “Zašto avganistanske snage neće izdržati”.

“Prosto rečeno, SAD su već dva puta išle u istom pravcu: u Vijentamu i Iraku i nema razloga da se misli da će rezultati u Avganistanu biti drugačiji”, napisao je Mejson.

Izgradnja avganistanske vojske je bila toliko zavisna od SAD da su vojnici čak i platu dobijali od Pentagona. Često je taj novac, kao i velike količine goriva, odlazio u ruke korumpiranih zvaničnika koji su pravili “vojnike duhove” kako bi prekrili nenamjensko trošenje novca, navodi AP. Od oko 145 milijardi dolara koliko su SAD potrošile na ponovnu izgradnju Avganistana, 83 milijarde dolara je išlo na vojsku i policiju.

SAD su potrošile još 837 milijadi dolara na borbe u ratu koji je počeo u oktobru 2001. godine.

Sredstva od 83 milijarde dolara, uložena u avganistanske snage tokom 20 godina, skoro su dvostruko veća od prošlogodišnjeg budžeta za cjelokupne snage američkih marinaca, zaključuje agencija.