BiH odobrila azil za 122 osobe

BiH je od 2014. do jula ove godine odobrila azilantski status za 122 osobe, od čega ga je devetero dobilo na osnovu statusa izbjeglice, a ostatak se odnosi na ljude koji su dobili neku drugu dodatnu formu zaštite, objavljeno je u izvještaju Agencije za izbjeglice Ujedinjenih nacija (UNHCR).

U našem regionu Srbija je odobrila najviše azilantskih statusa – 86 za izbjeglice, a 103 je dobilo neku dodatnu formu zaštite, što znači da je dozvola za boravak u Srbiji odobrena ne samo na osnovu statusa izbjeglice. Samoproglašeno Kosovo je naredno po broju odobrenih azilskih statusa i to 108 na osnovu izbjeglištva i 19 po drugom osnovu. Treća je BiH, iza nas je Crna Gora s ukupno 87 odobrenih zahtjeva za azil, a slijede Albanija sa 48 i Sjeverna Makedonija sa 36.

Zanimljivo je, međutim, da je među azilantima kojima je odobren azil najviše državljana Turske, dok je većina ostalih iz zemalja koje tradicionalno nazivamo migrantskim, osim ako ne računamo državljane Ukrajine, Palestine i Kube, koji su takođe tražili i dobili azil u zemljama zapadnog Balkana.

Ako gledamo po kategorijama, samoproglašeno Kosovo je odobrilo najviše izbjegličkih statusa, a BiH najviše ostalih statusa za azilante koji su došli na zapadni Balkan.

Prema podacima koje je objavio UNHCR, u BiH je od početka 2018. godine najviše registrovanih migranata boravilo u julu prošle godine, gotovo 8.000, što se može objasniti činjenicom da su migranti u tom periodu teže mogli da se kreću prema EU. Upravo je od proljeća do jeseni prošle godine, barem sudeći prema ovim UNHCR-ovim podacima, u BiH bilo najviše migranata. Ako ne računamo taj period, u BiH je uvijek bilo manje od 6.000 registrovanih migranata, ne računajući samo septembar 2019, kada je u BiH boravilo oko 6.100 migranata.

U ovom periodu na zapadni Balkan najviše je došlo migranata iz Pakistana, odnosno 26,8 odsto, iza kojih su Avganistanci, čiji je udio oko 21,7 odsto. Iz Sirije je došlo 11,7 procenata, a nakon njih dolazili su državljani Bangladeša, koji su činili 5,7 odsto ukupnog broja migranata. Iranaca je došlo oko 5,5 odsto, a iz Iraka 4,5 odsto. Između dva i tri odsto zahtjeve za azilantski status podnijeli su državljani Maroka, Indije, Libije i Alžira.

Tokom ove godine gotovo 90 odsto migranata su muškarci, tek tri odsto žene, a ostatak se odnosi na dječake i djevojčice. Prema UNHCR-ovim podacima, od 2014. godine do danas najviše migranata koji su registrovani na zapadnom Balkanu su muškarci. Najviše žena bilo je u oktobru 2019. godine, ali ni tada nisu prelazile više od deset odsto ukupnog broja.

S obzirom na trenutnu situaciju u Avganistanu, u EU očekuju da će migranti iz ove zemlje činiti mnogo veći udio od ukupnog broja onih koji ulaze u EU.

Jiva Johanson, evropska komesarka za unutrašnje poslove, upozorila je da je situacija veoma zabrinjavajuća i da bi EU trebalo da reaguje jedinstveno u ovoj situaciji.

“Naučili smo lekciju iz 2015. godine tako da nećemo vidjeti novu migrantsku krizu u EU”, rekla je ona i dodala da su talibani u stanju da naprave mnogo loših stvari i da je mnogo Avganistanaca u direktnoj opasnosti, zbog čega EU treba da ih zaštiti, posebno ranjive grupe poput žena.