Spriječi trovanje hranom ljeti – najčešće greške koje nesvjesno radimo

Ljeto, vrući i sunčani dani mame nas da što više vremena provodimo na otvorenom, a tada su neizostavni izleti, piknici, roštilji i hrana na otvorenom. Međutim, ove aktivnosti također povećavaju rizik od trovanja hranom. Visoke temperature i visok stupanj vlažnosti u zraku idealni su uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih bakterija koje su uzročnici trovanja hranom.

Trovanje hranom označava bolesti uzrokovane konzumiranjem pokvarene hrane ili pića, a obično ga uzrokuju bakterije poput E. Coli, Salmonelle, Campylobacter, Shigelle te najčešći uzročnik – Staphylococcus aureus ili virusi poput norovirusa, rotavirusa, adenovirusa.

Najčešći simptom trovanja hranom je proljev, izrazito neugodna i vrlo česta tegoba, a u ljetnim mjesecima veća je vjerojatnost od zaraze. “S obzirom na trajanje tegoba, akutni proljev je stanje kada simptomi traju kraće od 14 dana.

Najčešće je infektivne prirode, a simptomi obično počinju 12 sati do četiri dana nakon ulaska uzročnika u organizam, a smiruju se nakon tri do sedam dana. U nekim oblicima bolesti može dominirati povraćanje, osobito u početku, što je češće kod virusnih proljeva te kod intoksikacija toksinima iz hrane.

Njih karakterizira kratka inkubacija od par sati od obroka”, objašnjava dr. med. Ivan Kurelac, specijalist infektolog.

Česte greške kod kupovine, pripreme i čuvanja hrane i ostataka Nasreću postoje stvari na koje možeš pripaziti kako bi smanjila šansu za zarazu. Kod prevencije probavnih tegoba higijena je ključna kod pripreme hrane, nakon toaleta i promjene dječjih pelena te baratanja otpadom i slično. “Prevencija uključuje izbjegavanje konzumiranja nepasteriziranog mlijeka, pranje sirovog voća, držanje sirovog mesa i ribe odvojeno od ostale hrane, pranje ruku i pribora nakon obrade sirove hrane.

Hranu životinjskog porijekla potrebno je dobro prokuhati baš kao i morske plodove te jaja, a kuhanu hranu na sobnoj temperaturi ne treba ostavljati dulje od dva sata”, kaže dr. Kurelac. Neke greške radimo nesvjesno pa pripazi kako bi spriječila zarazu i trovanje hranom.

Nedovoljna higijena

Prije pripremanja i posluživanja hrane, temeljito operi ruke i površinu na koju stavljaš namirnice, također dobro operi i voće i povrće. Imaš li simptome kao što su proljev ili povraćanje te otvorene rane i porezotine na rukama, izbjegavaj pripremati hranu.

Pranje ruku vodom i sapunom učinkovita je mjera prevencije, a dobro će doći i dezinfekcija alkoholnim sredstvima, pogotovo kad si vani i nemaš pristup tekućoj vodi i sapunu.

Nepravilno čuvanje namirnica Kada kupuješ hranu, čim stigneš kući, odmah stavi u hladnjak kvarljive namirnice – meso, ribu, jaja.

Nikada ne kupuj hranu s oštećenom ambalažom i napuhnute konzerve. Održavaj adekvatnu temperaturu hladnjaka (4°C) i zamrzivača (-18°C). Hladnjak ne smije biti prenatrpan kako bi zrak mogao slobodno cirkulirati. FOTO: THINKSTOCK Svježu hranu potrebno je staviti u hladnjak unutar dva sata. Meso koje nije zamrznuto treba iskoristiti u roku od dva dana (riba, perad) do pet (teletina, janjetina, svinjetina, govedina). Svježe i kvarljivo meso treba biti pažljivo zamotano kako bi se spriječilo “curenje” sokova mesa u hladnjak i na drugu hranu.

Nerazdvajanje namirnica

Svježe meso, perad i riba ne smije biti u dodiru s namirnicama koje se jedu bez prethodne termičke obrade, npr. s voćem i povrćem. Možeš koristiti dvije različite daske za rezanje kako bi izbjegla kontaminaciju.

Odmrzavanje i ponovno zamrzavanje Zamrzavanje na -18 °C uništava mikroorganizme – bakterije, kvasce i plijesni, ali kad se zamrznuta hrana jednom odmrzne, u povoljnim uvjetima, ovi mikroorganizmi postaju ponovno aktivni i razmnožavaju se istom brzinom kao i u svježoj hrani pa se s odmrznutom hranom treba postupati isto kao i sa svježom. Nedovoljna termička obrada namirnica Kuhanje, pečenje i prženje mora biti pri odgovarajućim temperaturama. Ako nisi sigurna da je hrana dovoljno kuhana/pečena, možeš koristiti termometar za hranu.

Nepravilno čuvanje ostataka hrane Ostatke hrane uvijek pospremi u hladnjak. Nikada ne ostavljaj hranu izvan hladnjaka dulje od dva sata i ne čuvaj ostatke hrane dulje od dva dana. I nemoj jesti hranu koja izgleda ili miriše čudno. Kako liječiti proljev i kada se obratiti liječniku? Ako ipak imaš probavne smetnje i proljev, važno je znati što jesti i piti kako bi si olakšala neugodne simptome i ubrzala oporavak. “Osnovna mjera u liječenju proljeva je nadoknada tekućine koja se prvenstveno vrši na usta, otopinama koje sadrže vodu, soli (elektrolite) i glukozu.

Čaj od šipka, slani štapići, i juhe mogu biti prva linija prehrambenih proizvoda kod blago bolesnih osoba”, savjetuje dr. Kurelac.

Liječnički pregled potreban je kod težih slučajeva proljeva te kod kroničnih bolesnika smanjene imunosti. Kod težih slučajeva, kada je prisutna trajno povišena temperatura, krv u stolici, značajna bol u trbuhu, znakovi dehidratacije kao što su suhe sluznice, oskudnije mokrenje, tamniji urin, niži krvni tlak, pa i poremećaj stanja svijesti, potrebno je obratiti se liječniku!

 

 

 

miss7zdrava.24sata.hr