ANALIZA AUSTRIJSKOG LISTA: “Hrvati se ne osjećaju Europljanima, Tuđman je kriv za to…”

Austsrijski list Salzburger Nachrichten (SN) objavio je malu analizu razvoja Slovenije i Hrvatske, koje su prije 30 godina proglasile nezavisnost.

“Kad su se dvije jugoslavenske republike, Slovenija i Hrvatska, 25. juna 1991. proglasile nezavisnima, radost je bila velika – ali kratkotrajna. Dva dana kasnije tenkovi Jugoslavenske narodne armije prevalili su se preko novostvorenih granica. Kako su se od tada razvijale Slovenija i Hrvatska – obje koje su sada u EU?” zapitao se SN.

Slovenija kao uzor

Slovenija se među zemljama bivše Jugoslavije smatra uzornim studentom.

“Zemlja se u zadnjih 30 godina brzo razvijala prema demokraciji i tržišnoj ekonomiji”, kaže politolog Vedran Džihić za SN. Motivacijski je faktor bio ulazak u EU 2004. Slovenija će od jula po drugi put preuzeti predsjedanje Europskim vijećem.

“Dakle, sve je u redu? Ne baš”, konstatira austrijski list.

Prema nedavnoj anketi, 70 posto Slovenaca nezadovoljno je svojom vladom. Protestuje se protiv autoritarnog vladajućeg premijera Janeza Janše, koji “vrijeđa novinare, vrši pritisak na pravosuđe i slijedi desničarski program”.

Janši se bliži kraj

“On preusmjerava diskurs u smjeru polarizacije: mi smo dobri dečki, a drugi loši dečki”, kaže politolog Džihić iz Instituta za međunarodnu politiku (OIIP). “To šteti demokraciji.”

Slava Janše, koji je 1991. odigrao važnu ulogu u otporu Jugoslovenskoj narodnoj armiji, izblijedjela je.

“Faza s Janšom samo je poremećaj”, kaže Džihić. Uvjeren je: Nakon super izborne 2022. godine parlament, predsjednik države i lokalne vlasti bit će novoizabrani, a Janša će biti povijest. “Slovenija je sazrela u snažnu demokraciju”, zaključio je ovaj stručnjak za Balkan.

Tuđmanova ostavština

“Proces demokratizacije trajao je duže u Hrvatskoj”, piše SN, prenosi Index.hr.

“Dijelom je to bilo zbog rata, a dijelom i tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana, kojeg mnogi Hrvati i danas slave kao Oca nacije”, piše austrijski list.

Demokratizacija je počela tek nakon Tuđmanove smrti 1999. Nacionalni identitet, koji je poticao, bilo je teško uskladiti s europskim, navodi SN.

“Osjećaj bivanja Europljanima nije zaživio u Hrvatskoj”, kaže Džihić, iako je Hrvatska članica EU od 2013. godine.

Možemo kao nova nada

Ali postoje pokreti koji najavljuju promjenu hrvatske politike. Krajem svibnja Tomislav Tomašević iz ljevičarske stranke Možemo postao je gradonačelnik glavnog grada Hrvatske Zagreba. Političari Možemo žele očistiti stare klike i korupciju, posebno kroz vladajuću stranku HDZ, piše austrijski list.

“U hrvatskoj politici dogodila se smjena generacija”, kaže Džihić.

“To pruža priliku: do sada nije pokrenuto pomirenje između Hrvatske i Srbije. Prema politologu, to zahtijeva novi dijalog – i novu generaciju”, zaključuje austrijski list.