Panika među politikantima u RS-u: Dodik protiv izbora Šmita, ali ko šta njega pita

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik izjavio je za Srnu da Republika Srpska ne prihvata imenovanje njemačkog diplomate Kristijana Šmita (Christian Schmidt) za visokog predstavnika u BiH, niti bilo kakve njegove ingerencije.

Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu (PIC) mira službeno su 27. maja imenovali Kristijana Šmita za sljedećeg visokog predstavnika u BiH, nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka.

Schmidt će na mjestu visokog predstavnika naslijediti Valentina Inzka, koji je na ovoj poziciji od 2009. godine, a koji je podnio ostavku 27. maja.

Dodik je rekao da je PIC “blefirajući nešto navodno imenovao” i dodao da je riječ o “neproceduralnom imenovanju na bazi ignorisanja”.

“Ta persona koju su oni navodno imenovali za svog visokog predstavnika neće biti prihvatljiva i Republika Srpska neće prihvatiti ime, niti bilo kakve njegove ingerencije”, rekao je Dodik.

Dodik je naveo da ne postoji nijedan međunarodni dokument koji tretira visokog predstavnika osim Aneksa 10 koji je potpisalo pet subjekata – Republika Srpska, Federacija BiH, Srbija, Hrvatska i tadašnja BiH, a sadašnji zajednički nivo, te da u tom pogledu niko “nema pravo da se bavi tim pitanjem osim strana potpisnica”.

“Međutim, oni su to ignorisali u prošlosti, ignorišu i sada, svidjelo im se da to nastave da rade, krše međunarodno pravo i sada su došli do toga da su navodno oni nešto imenovali opet bleferajući i izmišljajući”, rekao je Dodik.

“To je neprihvatljivo i Republika Srpska neće prihvatiti bez obzira o kom imenu se radi, uz puno uvažavanje ljudi”, rekao je Dodik.

Dodik je rekao i da je pri donošenju odluke PIC-a “sve urađeno na jedan sumnjiv način”.

“To je samo još jedan dokaz da BiH ne može i ne treba da postoji kao zemlja. Ovo je najbolji dokaz da ni sama međunarodna zajednica ne vjeruje u BiH i faktore koji postoje u njoj”, rekao je Dodik

Govoreći o svom razgovoru sa Šmitom od prije nekoliko mjeseci, Dodik je rekao da je prenio da je stav Republike Srpske da visoki predstavnik više ne treba da postoji.

Za ukidanje OHR-a u BiH su 2008. godine postavljena 5+2 uvjeta i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te vladavina prava.

Ona podrazumijeva usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.

Upravni odbor PIC-a izrazio je zahvalnost Valentinu Inzku na “njegovoj dugotrajnoj, izuzetnoj posvećenosti i ogromnom doprinosu provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma kao i sigurnosti i stabilnosti u BiH u posljednjih 12 godina”.

Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH je uspostavljena u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, koji se obično naziva Dejtonski mirovni sporazum, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom Dejtonu i potpisanim 14. decembra 1995. u Parizu, tačnije Aneksom 10 sa zadatkom da nadgleda provedbu mirovnog sporazuma.

Visoki predstavnik za BiH je međunarodni predstavnik Ujedinjenih nacija koji nadgleda i koordinira sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Zadatak visokog predstavnika je, između ostalog, da nadgleda sprovođenje mirovnog rješenja, održava kontakte sa strankama radi promovisanja njihovog potpunog pridržavanja civilnih aspekata mirovnog sporazuma, periodično izvještava Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju te druge zainteresovane vlade, o napretku sprovođenja mirovnog sporazuma.