Građani prinuđeni da po lijekove idu u susjedne zemlje

Građani Bosne i Hercegovine suočeni su s čestim poskupljenjima, a pored povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, ponovo rastu i cijene lijekova. Većina apoteka poskupljenja pravdaju povećanjem nabavnih cijena. Stanovništvo je zbog toga prinuđeno je da lijekove nabavlja u susjednim državama. Građani Republike Srpske koji imaju problem sa dijabetesom, posljednjih mjeseci bili su suočeni i sa nedostatkom trakica za mjerenje šećera.

Prvi na udaru su predstavnici treće generacije, čije penzije, nerijetko, ne mogu da pokriju osnovne troškove života.

Mnogo novca za lijekove

Da li su lijekovi skupi, pitali smo građane, evo šta su kazali:

“Smatram da jesu. U odnosu na primanja većine stanovnika, da”.

“Ko ima, nije. Ali, u principu,najbolesniji najmanje i imaju i vjerovatno i jesu, ustvaripuno toga bi trebalo da bude više pokrivreno zdravstvenim (osiguranjem), nego ovako…”.

“Normalno da jesu”.

“Ne trošim ništa, ali su skupi”.

“Kratko i jasno – preskupi”.

“Preskupi. Penzija mi ode cijela, mada nije minimalna”, saglasni su naši ispitanici.

Farmaceuti kažu da apoteke nemaju uticaj na formiranje cijena, navodeći da tokom pandemije, uglavnom, nije bilo ograničenja u snabdjevanju”.

“Apoteke nemaju uticaj na promjene cijena lijekova, one zavise prvenstveno od proizvođača i od dobavljača”, izjavila je Lejla Hodžić iz preduzeća Apoteke Sarajevo.

Šta kaže Agencija za lijekove BiH

Upravo Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, radi proračun maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova na osnovu Pravilnika. Kažu da su u posljednjih godinu dana prijavljeni slučajevi poskupljenja, gdje je utvrđeno da je ranije proizvođač na bh. tržište išao sa cijenom nižom od maksimalne veleprodajne, što je i dalje u skladu sa Pravilnikom.

“Na razliku u cijeni lijeka koju plaćamo svi utiču:

– Niža maloprodajna marža u Srbiji (12%) u odnosu na BiH (20%)
– Niža stopa PDVa u Srbiji (10%) u odnosu na BiH (17%)”, naveli su iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Visinu marže određuju entitetska ministarstva zdravstva. U RS-u maksimalna maloprodajna marža za lijekove iznosi 20, a u Federaciji BiH 25 odsto, zbog čega i postoji razlika u cijeni lijekova u dva entiteta.

Čija je nadležnost?

Fondovi zdravstvenih osiguranja, ipak, mogu priznavati i niže cijene od onih po pravilniku, stoji u saopštenju Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

“Inače, cijene lijekova su u nadležnosti Agencije za lijekove BiH, a Fond jedino za lijekove koji su na listi lijekova koji se izdaju na recept određuje referentnu cijenu, odnosno najnižu od već formiranih cijena lijekova na tržištu”, poručili su iz ovog Fonda.

Nemoguće je raditi slobodne procjene cijena, zbog postojanja strogih kontrola, poručuju iz Komore magistara farmacije Federacije.

“Veledrogerija je dužna da ne stavlja maržu veću od osam odsto, a apoteke ne smiju staviti maržu više od 25 odsto”, izjavila je Bilsena Šahman iz Komore magistara i farmacije FBiH.

Građani BiH lijekove kupuju u Srbiji

Zbog viših cijena lijekova u našoj zemlji, većina građana je prinuđena da ih kupuje u susjednoj Srbiji. Građani Republike Srpske posljednjih mjeseci bili su suočeni i sa nedostatkom trakica za mjerenje šećera, što je u međuvremenu riješeno donacijama.

“Mnogi kupuju lijekove u Srbiji, jer su mnogo jeftiniji. Bilo bi dobro da i mi imamo neke jedinstvene cijene, da mogu da kupe, pogotovo ovi naši penzioneri”,kazala je Sandra Milošević iz Saveza dijabetološih udruženja Republike Srpske.

Ukupan promet lijekova koji se izdaju uz ljekarski recept bio je nešto više od 530 miliona maraka 2016. godine, koja i bila posljednja godina u kojoj su cijene u BiH bile slobodno formirane.