Kulturocid, po ko zna koji put u historiji BiH: Gradi se pravoslavna crkva – uništava nekropola stećaka

Prilikom rekonstrukcije pravoslavne crkve devastirana je nekropola Trebanovac Šatare, uz magistralni put Travnik – Donji Vakuf, a stećci su s građevinskim materijalom završili poput otpada pored puta. To je još jedan u nizu primjera koliko ne brinemo o vlastitom kulturno-historijskom naslijeđu.

Spomenici koji više od pet stoljeća svjedoče o postojanju života na ovim prostorima, sada su razbacani. Bez adekvatnog nadzora struke, prilikom izvođenja građevinskih radova izmješteni su sa svojih lokacija i završili u građevinskom otpadu.

“Radi se o registrovanom arheološkom lokalitetu Trebanovac, odnosno nekropoli stećaka koja sadrži 27 nadgrobnih spomenika u vidu ploča i sanduka”, kaže Ajla Sejfuli, arheologinja JU Zavičajni muzej Travnik.

“Nekropola je definitivno, što se tiče samih stećaka, devastirana. Upitno je sada prisustvo grobova, da li tu postoje ukopi, šta je bilo s njima, da li je tu neko već iskopavao”, ističe prof. dr. Adnan Kaljanac, voditelj Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Za razliku od arheologa, predstavnici pravoslavne crkve tvrde da se ne radi o devastaciji nego o “zaštiti” naslijeđa o kome ionako sistem ne vodi računa.

“Naša je namjera da to bude park koji će na tom putu Donji Vakuf – Travnik biti mjesto gdje će moći da se stane i da se prošeta i da se uživa u čarima naše istorije”, navodi protojerej Miladin Samardžić, paroh jajački.

A bez postojanja adekvatnog zakona koji bi sistemski štitio arheološko naslijeđe, ovi svjedoci prošlosti su, upozoravaju, prepušteni na milost i nemilost.

“To nije jedini slučaj. Niži nivoi vlasti, koji su zaduženi za to, bez ikakvih traženja arheoloških istraživanja, upućivanja u to da li tu postoji neka baština, izdaju građevinske dozvole bez problema”, naglašava prof. Kaljanac.

“Zavičajni muzej Travnik će, iako nije nadležan za taj dio kantona, pokrenuti inicijativu prema Kantonalnom zavodu za zaštitu spomenika u Bugojnu da se obustave radovi i da se preduzmu dalje mjere na zaštiti”, poručuje Sejfuli.

I dok nadležni za njihovu zaštitu šute, a koordinacija institucija na različitim nivoima ne postoji, ne čudi činjenica da stećci nerijetko završe u temeljima građevinskih objekata, pa i u smeću.

Bugojno danas/SB