Klimatolog Majstorović: Tornado je moguć i u BiH

 

Pojava tornada je moguća i već je evidentirana u Bosni i Hercegovini, ali manjeg intenziteta u usporedbi s onim u Češkoj. Stručnjaci ih nazivaju pijavice.

Umirovljeni bh. klimatolog Željko Majstorović u izjavi za „Avaz“ je kazao da na našim prostorima ova pojava nije česta, ali da nije ni nemoguća.

– Tornada najviše pogađaju Ameriku, to je takozvana aleja tornada. Gotovo stotinu tornada manje jačine pogodi Europu, uglavnom Njemačku, zemlje uz Baltičko more i Italiju.

Što se tiče naših krajeva, uglavnom su u pitanju pojave manjeg tornada, koji se zove pijavica – rekao je Majstorović. Zbog evidentnih klimatskih promjena, povećava se i mogućnost za ovakvim pojavama. – Povećavaju se frekvencija i intenzitet tih pojava.

S obzirom na to, moguća je pojava jače pijavice, pogotovo na sjeveru zemlje, u Posavini, te u Hercegovini, bliže moru. Koliko će to biti jako i kada, to je nepredvidivo, jer su evidentne klimatske promjene. Razlika u temperaturi donjeg i gornjeg sloja atmosfere može predstavljati jedan od razloga nastanka tornada – kazao je Majstorović. U prethodnih nekoliko godina pijavice su zabilježene u našoj državi, i to u Bosanskoj Gradišci, Prijedoru i Popovom polju.

Naime, u Bosni i Hercegovini pijavice su 2017. pogodile Posavinu. Majstorović kao „krivce“ navodi klimatske promjene, promjenu energetskog bilansa u atmosferi, kao i naš geografski položaj. – Posljednjih nekoliko dana zabilježene su ekstremno visoke temperature zraka u Europi, a i kod nas.

Moguće da je i to jedan od uzroka jer dodirom visokih i niskih temperatura zračnih masa može doći do pojave ovih vjetrova – dodao je Majstorović. Tornado nastaje u uvjetima prodora svježeg zraka iz sjevernih predjela na područje vrlo zagrijanog zraka, na crti njihovog dodira, uz jaku grmljavinu, najčešće u toplije doba godine. Dva su tipa tornada. Jedan se rjeđe pojavljuje, i to uz jako razvijene grmljavinske ćelije i tzv. mezociklonu, a drugi, češći tip, nastaje na granici izraženo različitih i jako labilnih zračnih masa.