Na društvenim mrežama divlja govor mržnje

U BiH se bilježi stalan porast broja slučajeva govora mržnje u online prostoru, naročito u komentarima posjetilaca portala i na društvenim mrežama, te ne čudi činjenica da upravo na društvenim mrežama divlja govor mržnje, saglasni su predstavnici novinarske profesije.

“Teškoće sa kojima se susrećemo su neadekvatne reakcije tužilaštava i nepokretanje postupaka protiv korisnika internet portala koji zloupotrebljavaju pravo na diskusiju i razmjenu mišljenja u sekcijama za komentarisanje, specifičnosti i brze promjene novih tehnologija te nedostatak kapaciteta internet portala za adekvatnu borbu protiv govora mržnje”, ističu iz Savjeta za štampu.

Dodaju, iako je sankcionisanje govora mržnje imperativ, izuzetno je važno voditi računa da prilikom izrade i primjene propisa sloboda izražavanja u svakom trenutku bude zaštićena i da zakoni ne budu zloupotrijebljeni na štetu bilo koga.

Pojašnjavaju da Savjet za štampu BiH  sprovodi različite edukativne kampanje za podizanje svijesti svih društvenih aktera – medija, građana, predstavnika pravosuđa i policije, o opasnostima govora mržnje i načinima reagovanja, naročito kada je riječ o komentarima posjetilaca internet portala.

“Preporuka Savjeta za štampu u BiH svim građanima je da reaguju na slučajeve govora mržnje u medijima, bilo u tekstovima ili komentarima posjetilaca portala i pošalju žalbu. Kada je riječ o komentarima posjetilaca internet portala, svakako je poželjno prijavu poslati i nadležnom tužilaštvu, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo”, dodaju iz Savjeta i ističu da su ovoj godini zaprimili 282 žalbe, od kojih se 135 odnosi na govor mržnje u komentarima posjetilaca portala, dok žalbe medijskih radnika nisu zabilježene.

Vladimir Šušak, novinar BHT-a, za “Nezavisne” kaže da čitavo društvo snosi odgovornost za širenje govora mržnje, svjesno ili nesvjesno.

“Polazeći od porodice, odgoja djece pa nadalje. Međutim, najveću odgovornost snose oni koji kreiraju pogodnu atmosferu za širenje govora mržnje ili sami učestvuju u govoru mržnje. Neizostavno su to javne ličnosti, nosioci važnih funkcija, ali i mediji koji nekritički prenose takve poruke ili u nekim slučajevima, nažalost, direktno učestvuju u govoru mržnje. Dakle, pomalo smo svi odgovorni, ali zna se ko je najviše”, ističe Šušak.

Dodaje da se jako malo posvećuje pažnja javnoj osudi i sankcionisanju pojedinaca koji šire govor mržnje.

“U tom smislu mislim da su zakazale institucije koje imaju alate da sankcionišu pojedince, ali i nosioce platformi na kojima se širi (ne sprečava) govor mržnje. Tu prije svega mislim na društvene mreže i internet stranice koje dozvoljavaju interakciju čitalaca”, pojasnio je Šušak.

Kako kaže, dominantan govor mržnje kod nas uglavnom se odnosi na međunacionalne i međuvjerske odnose, međutim neopravdano se u drugi plan stavljaju i slučajevi širenja mržnje po rasnoj, rodnoj, seksualnoj i drugim orijentacijama grupa i pojedinaca.

“Nesumnjivo sve ovo pokazuje da se ne možemo nazvati zrelim, tolerantnim, demokratskim društvom sve dok ne činimo gotovo ništa ili činimo jako malo na suzbijanju govora mržnje”, zaključio je Šušak.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, kazao je za “Nezavisne” da je govor mržnje  uglavnom najzastupljeniji na raznim portalima.

“Tu zaista bukti rat već duži period, jednostavno mediji, ali i sami urednici se brane da je nemoguće filtrirati ogroman broj komentara, postoji mogućnosti automatske blokade, ključnih fraza, riječi, izraza, ali potrebno je da neko bude tu fizički da kontroliše i cenzuriše takve komentare”, kazao je Vukelić.

Ističe da s druge strane najplaćeniji mediji nekada to i tolerišu jer, kako kaže, smatraju da im to može doprinijeti značajnom broju posjeta i klikova.

“Trebalo bi napraviti kampanju na društvenim mrežama da je širenje mržnje krivično djelo, zbog čega se može  završiti u zatvoru”, kazao je Vukelić i poručio im da nisu neuhvatljivi.