Borba Katoličke crkve protiv vrijednosti slobodnog i demokratskog svijeta

Katolička crkva se ponosi time što je najstarija institucija na Zemlji. Problem je što je njen pogled na svijet isto toliko star i kosi se sa vrijednostima slobodnih i demokratskih društava, misli Aleksandar Gerlah.

Ne tako davno bi mnogi na pitanje zašto ste krstili djecu, odgovorili: „Zbog vrijednosti koje krštenjem dobijaju“. Iza toga pak stoji nešto što je utemeljio još Fjodor Mihajlovič Dostojevski: „Ako nema Boga, onda je sve dozvoljeno“.

2015. je objavljena studija, koja je trebalo da stavi tačku na I, odnosno na ovu ideju: Iz ispitivanja koje su sproveli naučnici iz sedam zemalja, među njima iz Katara, Kine, Južnoafričke Republike i SAD, proizašlo je da su djeca iz nereligioznih porodica velikodušnija i otvorenija od djece iz religioznih porodica. Studija je izazvala senzaciju a četiri godine kasnije je opovrgnuta. Metodologija koju su naučnici koristili, navodno nije bila dovoljno valjana. Ali, pitanje koje vrijednosti posreduje religija je još uvijek na stolu i još uvijek bez odgovora.

Nazad u katolički korset

U Italiji bi jedan zakon trebalo da obezbijedi jednakost neheteroseksualnih osoba. Vatikan je protestovao diplomatskim putem i zahtijeva promjenu inicijative zakona, koji su predložile socijaldemokrate. Pozivajući se na vjerske slobode, Sveta stolica pokušava da Republici ponovo navuče katolički korset.

Tačnije, Crkva se plaši da će je preplaviti žalbe konzervativnih roditelja ako se u školama ne bude više podučavalo samo o, od Boga datim, heterosekuslanim normativima, već djeca budu morala obavezno da učestvuju u nacionalnim danima akcije – na primjer protiv homofobije.

Nije li hrišćanska vrijednost, čak hrišćanska obaveza založiti se za diskriminisane i okončati njihovu diskiriminaciju? Da, bila bi, ali: religije na kraju nisu pomoć u životu sa dogmatskim dodatkom, već konstrukcije vjere, koje određenim elementima stvarnosti pripisuje božanske kvalitete. Tako Katolička crkva, a pored nje i druge religije poput islama ili budizma, vidi nesporni normativni kvalitet u bračnoj zajednici muškarca i žene. Ova standardizacija se zasniva na atavističkoj ideji da je bez reprodukcije ugroženo postojanje društva, a time i dotičnih religija.

Stoga je u monoteističkim svjetovima seksualnost standardizovana: ono što se događa izvan bračne postelje, i ne između muškarca i žene je – grijeh. U budističkom svijetu je stigma kada nemate djece, jer će se tako kuća ugasiti.

Pogledi na svijet iz ranh civilizacijskih dana

Religije koje su razvile svoju sliku svijeta u ranim danima ljudske civilizacije i prenijele je do naših dana, tako su u suprotnosti sa ubjeđenjima i nespornim istinama slobodnog i demokratskog svijeta. Nauka ne samo da uči, već otkriva i dokazuje raznolikost ljudskih odnosa, seksualnih sklonosti i različitih životnih modela, koji iz toga proizilaze – ako je ljudima dopušteno. Oni stariji će se sjetiti koliko muke su zakonske norme, koje je uvela crkva, nanijele takođe heteroseksualcima.

Tako da se ovdje ne radi samo o zaštiti manjina, već i onih koji su jednostavno crkvenim učenjem proglašeni većinom, bez da ih je bilo ko pitao da li im je to po volji ili ne.

Religiozne ideje, koje se protive modernim naučnim saznanjima i stoje na putu dobrom suživotu ljudi, nemaju mjesta u slobodnim društvima. Uključujući i katoličke vrijednosti, koje Vatikan želi da nametne Italijankama i Italijanima.

I ljudi, koji nisu heteroseksualni, manje vrijede od onih koji se u Gospodnje ime razmnožavaju. Takvom pogledu na svijet zaista nije mjesto u školama. A djecu bi trebalo definitivno držati podalje od takvih apsurda i zabluda. Jer, to nisu vrijednosti slobodnih i demokratskih društava.

PIŠE: Aleksandar Gerlah/DW

Aleksandar Gerlah živi u Njujorku, član je Karnegijevog savjeta za etiku u međunarodnim odnosima (Carnegie Council for Ethics in International Affairs) i pridruženi član Instituta za religiju i međunarodne studije na univerzitetu Kembridž. Doktorirao je u oblastima lingvistike i teologije. Predavao je na Harvardu, te na univerzitetima na Tajvanu i u Hongkongu.