Srbija u jeku krize izdvaja dvostruko više novca za naoružanje

Nedavnim rebalansom budžeta vlada Srbije uspjela je da iznenadi čak i ekonomsku javnost u zemlji. Glavni razlog je svakako u povećanju budžetskog deficita i dodatnom zaduživanju kojim će javni dug porasti do 30 milijardi eura. Originalnim prijedlogom budžeta iz decembra bilo je planirano zaduženje od blizu milijardu i po eura. Rebalansom u aprilu zaduženje je povećano više nego duplo. Na tri i po milijarde, javlja Glas Amerike.

Kako kažu ekonomisti – dio tih mera je opravdan. Sa druge strane vlast kao da pokušava da se umili svim građanima. Svim penzionerima ili svim privrednim akterima neselektivnim dijeljenjem novca, kaže novinar Novog Magazina Mijat Lakićević:

“Ne treba zaboraviti. Sve to što će država sad da se zaduži da bi podijelila pare nama. Odnosno građanima i privredi. Zapravo, to ćemo mi morati da vratimo. Prosto, tu se više ne biraju sredstva da bi se kupili glasovi”.

Srbija izdvaja više za vojsku od okruženja

Glavni ekomista Fiskalnog savjeta Danko Brčerević izbjegava da daje političke ocjene. Ističe da je Fiskalni savjet u svojoj ocjeni rebalansa budžeta ukazao na to da bi vlada trebalo da objasni zašto ovim rebalansom dolazi do velikog povećanja rashoda u nabavci naoružanja. Srbija je i prije ovog rebalansa dva do tri puta puta više izdvajala za vojsku. Od zemalja Centralne i Istočne Evrope, kaže Brčerević.

“Sad imamo dupliranje izdvajanja za naoružavanje vojske. Tako da smo mi sa nekih 0,6-0,7 posto BDP-a koji su bili planirani originalnim budžetom. Koji su već veoma veliki. Sada preko 1 posto, blizu 1,5 posto BDP-a za te namjene. To je nešto za šta nije lako naći objašnjenje. Prvo, zašto se to nije znalo prije dva mjeseca? Šta se to desilo u međuvremenu da se ta izdvajanja povećaju? I drugo, da li je u ovoj krizi zaista to bio prioritet”, pita Brčerević.

Zaduživanje od 300 miliona eura za vojsku je još jedan dokaz neracionalnog ponašanja vlasti. Pitanje je, po mišljenju Lakićevića, da li je Vojsci Srbije, kakva je sada, potrebno to naoružanje. Ima čak rezona da se kreše vojni budžet. Kaže to sagovornik Glasa Amerike. Dodaje:

“Prosto nekad imam utisak da i ta kupovina oružja zapravo nije izazvana domaćim potrebama. I potrebama vojske. Nego nekim dilovima koji se sklapaju na spoljnopolitičkom planu. Dakle to je da bismo zadovoljile neke Ruse ili Bjeloruse. Ili ne znam već koga. I onda su tu naravno i naše firme koje će u to da se ugrade.”

Po mišljenju Lakićevića u budžetu je sporan i prijedlog o povećanja plata u javnom sektoru. Za Brčerevića veliko je pitanje zašto je Srbija svim građanima dijelila iste sume takozvanog helikopter novca. Prvo po 100 eura prošle godine. Sada 30 plus 30 eura.

Ni SAD ne dijeli novac bogatima

“Amerika najbogatijim ne daje novac. Amerika više daje onima koji su siromašniji. Koji imaju više izdržavanih lica. Mi dajemo jednako i bogatim i siromašnim. To je rasipanje sredstava na jednu vrlo kontroverznu politiku.”

Srbija je jedina zemlja u Evropi koja je i u prvom talasu pomoći prošle godine davala svim građanima iste svote novca. Dok je u slučaju pomoći privredi bilo zemalja koje su tada, slično Srbiji, neselektivno dijeleli novac privrednicima.

Sada to niko nije uradio. U Srbiji nema opravdanja da se pomažu i oni sektori koji u vrijeme pandemije zarađuju više nego prije. Ističe ovo Danko Brčerević. Kao primjer navodi dostavne službe ili apoteke.

“Evo sad je april 2021. godine. Dostupni su finansijski podaci preduzeća za prošlu godinu. Vi možete tačno da vidite kome je promet pao. Kome promet nije pao. I onda vrlo jednostavno da novac usmjeravate tamo gdje treba. A ne da dajete tamo gdje zaista nema potrebe. Da se svi zadužujemo i da dajemo novac onima kojima nije neophodan.”

Opširnije na portalu Glas Amerike.