Njemački mediji kritikuju Putina: “Moskva sa svojom podrškom ekstremistima á la Dodik je sve samo ne nedužna”

Moskva širi svoj uticaj u nestabilnim društvima jugoistočne Evrope, tako što podržava aktere koji ciljano podrivaju procese demokratizacije. Cilj je da se spriječi integracija ovog regiona u EU, piše Deutsche Welle.

Okupljanje u Višegradu važilo je za provokaciju: desetak muškaraca stiglo je u u drugoj nedjelji aprila 2021. u ovaj grad na Drini, kako bi odali poštu ruskim „dobrovoljcima“, koji su poginuli u ratu u Bosni i Hercegovini 1992-95. pružajući podršku srpskim udruženjima. Polaganje vijenaca organizovalo je jedno rusko-srpsko udruženje.

U pogledu brojnih zločina koje su u BiH počinili Srbi, preživjeli govore o ponovnom vrijeđanju žrtava i 26 godina nakon završetka rata. Umjesto da se ruskim dobrovoljcima odaje počast, bolje bi bilo da se istraži njihova upletenost u ratne zločine, zahtijevalo je jedno udruženje žena – žrtava rata.

Ovaj incident nije jedini sa ruskim potpisom na Balkanu. Moskva se ciljano upinje da proširi svoj uticaj. Hibridnim pristupom se koriste nestabilna društva zemalja na zapadnom Balkanu, kako bi se obilježila teritorija i podržali akteri koji ciljano podrivaju procese demokratizacije.

U najnestabilnijoj zemlji regiona, Bosni i Hercegovini, Rusija snažno podržava srpske i hrvatske političare, koji sve ulažu u to da torpediraju mir i suživot. Milorad Dodik, srpski predstavnik u Predsjedništvu BiH, redovno prijeti secesijom.

STARI SAN

Dodik je prije nekoliko dana izašao s novim prijedlogom: moralo bi da dođe do „mirnog razdruživanja“, naglasio je i tako preuzeo ideju koja, prema medijskim napisima, potiče iz pera slovenačkog premijera Janeza Janše. U „non-paperu“ Janša navodno zahtijeva prestruktuiranje balkanskih država – takođe sa kontaktima u Rusiji – po etničkim kriterijumima. Od tada mnogi upozoravaju da bi ovakav pristup mogao da isprovocira nove ratne sukobe.

Diskusija u novom povlačenju granica na zapadnom Balkanu je bez svake sumnje vjetar u leđa svima, koji bi da uz podršku Beograda i Moskve ostvare jedan stari san: svi Srbi u jednoj državi. Upravo su te ideologije etnički čistih teritorija, dovele do krvavih ratova u nekadašnjoj Jugoslaviji od 1991-95.

PODRŠKA ZA EKSTREMISTE

Franjo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske, dogovorio se sa svojim tadašnjim kolegom, srpskim vlastodršcem Slobodanom Miloševićem u vrijeme raspada Jugoslavije o podjeli Bosne i Hercegovine. Uslijedili su ratni zločini, protjerivanja i masovna silovanja u pokušaju da se stvore velika Srbija i velika Hrvatska.

To što ove ideologije odjednom doživljavaju rivajvl (revival) – Moskva sa svojom podrškom ekstremistima á la Dodik je sve samo ne nedužna. Dok Evropska unija već godinama evidentno zakazuje da regionu ponudi jasnu perspektivu učlanjenja, Moskva nedvosmisleno jasno stavlja do znanja šta je njena misija: ciljana destrukcija.

GREŠKE EU

Rusija pri tom strateški koristi greške Evropske unije, koja se godinama oslanja na politiku povlađivanja korumpiranim elitama na zapadnom Balkanu. Na taj način se podržavaju „stabilokratije“ sa autoritarnim političarima, dok su održive demorkatske reforme ostale po strani.

Zemlje zapadnog Balkana su danas, sa malim izuzecima, više Eldorado za radikalizacije, nego mjesta koherentne veze sa Zapadom. Rezultat toga je da mnogi demokratski nastrojeni akteri teško mogu da vide Brisel kao strateškog partnera. Građanski aktivisti i aktivisti za ljudska prava se žale da ih je EU ostavila na cjedilu u borbi protiv kriminalnih klanova – to je priličan gubitak reputacije za Brisel, koji se u korona-krizi dodatno povećao.

SPUTNJIK KAO SPASILAC U PANDEMIJI

Rusija je u stanju da se istakne kao moćan igrač, na kraju i zbog beznadežne politike vakcinacije Evropske unije. Najvažniji mostobran Vladimira Putina u regionu, srpski autoritarni vlastodržac Aleksandar Vučić iskoristio je dobre odnose kako bi obezbijedio vakcine ne samo za svoj narod već i za ljude iz susjednih država koji su u Srbiju dolazili na vakcinaciju.

Tako je ruska vakcina Sputnjik na ovaj način dobila na geopolitičkom značaju. Vučić je i Kinu demonstrativno predstavio kao vjernog partnera u krizama – što je bio udarac s boka tromoj EU.

IZBORNI INŽENJERING U CRNOJ GORI

Dok Moskva raspoređuje trupe na kapijama Ukrajine, na zapadnom Balkanu se koriste suptilniji manevri. Tako je Vlada Crne Gore predložila nedavno izmjenu zakona o državljanstvu, prema kojem bi stranci koji su stalno nastanjeni u zemlji brzo mogli da postanu crnogorski građani – među njima Srbi i Rusi.

Na ovaj način bi došlo do masivne promjene strukture stanovništva i političke orjentacije, upozorio je analitičar Zlatko Vujović, zbog koje bi prozapadna većina Crnogoraca bila munjevito eliminisana. Antizapadne i antiruske snage bi bile „legalno“ ojačane. Nakon masovnih protesta protiv očiglednog izbornog inženjeringa, vlada u Podgorici je stavila te planove za početak na led.

RUSKI PORAZI

No, već 2016. je Moskva očigledno u Crnoj Gori pokušala da uz pomoć specijalnih komandosa s puta ukloni dugogodišnjeg predsjednika zemlje, Mila Đukanovića, koji se snažno zalagao za pristupanje Crne Gore NATO-u. Zavjera, organizovana sigurno uz učešće srpskih i ruskih špijuna, je bila razotkrivena a Crna Gora primljena u punopravno članstvo Zapadne vojne alijanse, bez obzira na protivljenje Moskve.

I u Sjevernoj Makedoniji se Rusija već pokazuje kao ekslpozivna sila. Nije nikakva tajna da je VMRO-DPME, partija bivšeg premijera Nikole Gruevksog koji je pobjegao u egzil u Mađarsku, veoma usko povezana s Kremljem. Ali, još jedan poraz za ruska stremljenja na Balkanu je bio i što je ova zemlja u martu 2020. takođe primljena u NATO.

PROTIV CIVILNOG DRUŠTVA I EU

Nije slučajno dakle što proruske snage od tada pokušavaju da oslabe evropski nastrojenu vladu socijaldemokratskog premijera Zorana Zaeva. Investiranja u medije se koriste ciljano  za širenje ruske i nacional-šovinističke propagande. U korona-krizi kruže pažljivo odabrane lažne vijesti, koje treba da potkopaju kredibilitet vlade Zorana Zaeva.

U međuvremenu su ugroženi civilni akteri, koji se snažno zalažu za demokratske reforme. Jedan od njih je i Kshabir Derala iz nevladine organizacije „Civil“. Ovog aktivistu za ljudska prava stalno kleveću kao izdajnika, praveći poređenja s Gebelsom.

„Ovim krugovima je u prvom redu da spriječe integraciju u Evropsku uniju“, konstatuje Derala. Intenzitet napada na njega je u posljednje vrijeme dobio novi kvalitet, koji prate i masivni hakerski napadi na njegovu internet stranicu. Tehničke analize, kaže Derala su pokazale: Najnoviji napadi došli su direktno iz Rusije, navodi Deutsche Welle.