Deutsche Welle: Janez Janša bi ponovo crtao granice

Slovenski premijer Janez Janša u svom je „non-paperu“ upućenom odabranim adresatima u EU-u predložio rješavanje prijepora na Balkanu mijenjanjem granica. Ima i dva sporna prijedloga za pitanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, piše Deutsche Welle.

“Rješenja” – tako se zove odlomak u jednom „non-paperu” koji je slovenski premijer Janez Janšajoš prije nekoliko mjeseci predao nekolicini odabranih adresata u Europskoj uniji. Ono što je uslijedilo sliči na dokument Berlinskog kongresa iz godine 1878. Tada su se Otto von Bismarck, lord Salisbury i knez Gorčakov nagnuli nad zemljopisnu kartu Balkana. I u roku mjesec dana samostalno odlučili o sudbini nacija.

Janez Janša bi ponovo vukao granice

Za „a) Ujedinjenje Kosova i Albanije” su u „non-paperu” rezervirana četiri retka. Točka „b) Ujedinjenje velikog dijela Republike Srpske sa Srbijom” dobila je još jedan redak manje. Janša bi ovom prilikom htio ponovo odrediti i oblik susjedne Hrvatske. „c) Hrvatsko nacionalno pitanje može biti riješeno“ tako što će se „pretežito hrvatski kantoni u Bosni i Hercegovini ujediniti s Hrvatskom“ ili će se „hrvatskom dijelu” BiH dati „poseban status”. Prema “modelu Južnog Tirola”.

Ostaju Bošnjaci, koji čine skoro polovicu stanovništva zemlje. Prema ovom planu oni dobivaju „neovisno funkcionirajuću državu”. I „za nju preuzimaju potpunu odgovornost”. A ako ne žele, ne moraju u Europu: „Oni na referendumu mogu birati između budućnosti u EU-u ili izvan nje ili budućnost poput Turske.” U papiru Janeza Janše stoji da se, doduše, muslimanski Bošnjaci „privremeno“ zalažu za članstvo u EU-u. „Ali, ako se kaos nastavi i sa sve jačim utjecajem Turske i radikalnog islama”, piše Janša, „stanje se u idućem desetljeću može drastično pogoršati“. I dodaje da se najprije treba „djelovati prešutno”. Dok „plan” ne bude dogovoren s „donositeljima odluka” u regiji i u međunarodnoj zajednici.

Spor oko dva koncepta

„Non-paper” je izazvao prve potrese još prije nego što ga je u srijedu navečer objavio slovenski internetski portal necenzurirano.si. Ponovno povlačenje granica, tema spornog papira, na Balkanu je nešto poput slona u staklani. Velika prijetnja, ali o njoj nitko ne govori. Nakon prvih glasina o „non-paperu” hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman otputovao je u Sarajevo i umirio duhove. Rekavši da Hrvatska podržava integritet susjedne države i da za postojanje slovenskog „fantomskog papira” nema „nikakvih dokaza”.

Jedan od adresata, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel , prethodno je rekao da „ne može potvrditi” primitak. Što strogo uzevši ne znači i da do njega nije došlo.

U ovoj regiji se već 30 godina spori oko dva koncepta. Prema jednom, vladajućem, granice ostaju netaknute. Svaka pojedina zemlja stvara demokratske strukture u kojima ima mjesta i za etničke manjine. Prema drugom, uglavnom prešutnom konceptu, granice se vuku ponovo prema etničkim kriterijima. Dotični vladari smiju neometano vladati svojim nacionalnim obiteljima. „Etnički čiste“ nacionalne države čine suvišnim „kaos“ s pravima manjina, institucijama i demokratskim glasačkim procesima.

Ugled Janeza Janše u EU-u je narušen

Slovenija preuzima 1. srpnja predsjedanje Europskom unijom. Već u prosincu je premijer Janez Janša, kao što je to uobičajeno, Bruxellesu dao grube obrise svojih smjernica. Balkan je težište. Janez Janša je u dobrim odnosima s Viktorom Orbanom. Svojim kolegom u susjednoj Mađarskoj. Orban financira desno orijentirane, Janši sklone medije u Sloveniji. Preko Ljubljane i takve medije u Sjevernoj Makedoniji, čijem je bivšem premijeru Nikoli Gruevskom, pravomoćno osuđenom zbog korupcije, dao azil u Mađarskoj. Orban je bio i taj koji je kao novog europskog povjerenika za proširenje instalirao Olivera Varhelyija, svoju osobu od povjerenja.

Taj se Mađar u svom mandatu prije svega brine o šansama Srbije za pristup u EU. U tako nastaloj mreži inicijative i „non-paperi” više ne prolaze neopaženo.

U Bruxellesu se ne smatra vjerojatnim da bi Janez Janša u Europi stvarno mogao progurati snove svojih mađarskih i srpskih prijatelja. Ugled slovenskog premijera je narušen. Nakon njegovog zadnjeg nastupa u Europskom parlamentu. Kada je trebao odgovarati na pitanja zastupnika o slobodi medija u Sloveniji. On je inzistirao na tome da radije prikaže jedan film. Kada se parlament usprotivio, Janez Janša je jednostavno prekinuo internetsku vezu. Kao što je na sporedni kolosijek uglavnom gurnut mađarski povjerenik Varhelyi, složene strukture Europske unije omogućuju i neutraliziranje slovenskog predsjedanja Europskim vijećem.

Iskušenje Gordijskog čvora

No inicijative poput „non-papera” unatoč tome nisu puke gimnazijske fantazije. Uskoro će biti tri godine otkada je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sa svojim željama za etničkom korekcijom granica u Europi naišao na ne baš malo blagonaklonosti. Jedna socijaldemokratska povjerenica za vanjsku politiku, jedan kršćansko-demokratski povjerenik za proširenje i jedan zeleni predsjednik države založili su se za novu podjelu područja između Srbije i Kosova.

Što su više europski hobi-stratezi udaljeni od regije… To je veće iskušenje da se tobožnji Gordijski čvor od neshvaćenih „etničkih sukoba” prereže jednim jedinim udarcem. Samo što za sad jednog kneza Bismarcka nema na vidiku.