Žestoki komentari o Sputnjiku V u istočnoj Evropi: Vakcina postala oruđe hibridnog rata

Ruska vakcina Sputnjik V izazvala je podjelu među bivšim zemljama istočne Evrope i dok ga neke vide kao dar s neba, druge smatraju da se radi o propagandnom oruđu Kremlja, piše francuska novinska agencija AFP pozivajući se na analitičare.

Zemlje regije su posebice teško pogođene pandemijom novog korona virusa i razapete su između vakcina koje im spremno nudi njihov stari saveznik i otpora Evropske unije prema ruskom utjecaju, prenijela je Hina.

Analitičari tvrde da ta nesloga samo koristi Rusiji i njenim naporima da izazove razdor u regiji nakon raspada Sovjetskog Saveza prije tri desetljeća.

“Potpuno je jasno da je Sputnjik V postao vrsta meke sile za Rusiju”, rekao je Michal Baranowski iz američkog političkog ‘think tanka’ German Marshall Fund.

“Politički cilj ruske strategije je podijeliti Zapad”, dodaje Baranowski koji vodi ured u Varšavi.

Politička kriza u Poljskoj i Češkoj

Slovačka se samo nekoliko dana nakon što je primila prvu pošiljku Sputnjika V 1. marta našla u političkoj krizi.

Premijer Igor Matovič je pozdravio dolazak ruske vakcine riječima da “COVID-19 ne zna ništa o geopolitici”, dok je ministar vanjskih poslova Ivan Korcok vakcinu nazvao “oruđem hibridnog rata”.

Prema studiji koju je objavio stručni časopis The Lancet Sputnjik V ima učinkovitost od 91,6 posto i već se primjenjuje u nekoliko zemalja diljem svijeta.

Evropska agencija za lijekove tek ga treba odobriti (EMA), no neke bivše komunističke zemlje, sadašnje članice Unije, namjeravaju ga početi koristiti bez zelenog svjetla EMA-e.

Nakon što je EU zakazao u nabavci i brzoj distribuciji vakcina Pfizer/BioNTecha, AstraZenece i Moderne, članice Unije, poput Slovačke, okrenule su se Istoku.

Stručnjaci su potpuno složni da je vakcinacija jedini način prevladavanja krize korona virusa koja je srednju i istočnu Evropu osobito teško pogodila.

Slovačka i Češka već sedmicama imaju najveću stopu umrlih u svijetu po glavi stanovnika.

Češki predsjednik Miloš Zeman je prošli mjesec zatražio od ruskog predsjednika Vladimira Putina da mu isporuči Sputnjik V.

“Tako ću pomoći svojoj zemlji”, rekao je Zeman.

Kada je češki ministar zdravstva odbio prihvatiti vakcinu koje nema odobrenje EMA-e, Zeman je zatražio njegov otkaz, no zahtjev mu nije ispunjen.

“Moguća upotreba Sputnjika V u Češkoj je postala isključivo političko oružje”, mišljenja je politički analitičar Jiri Pehe, nazvavši rusku vakcinu “oruđem političke borbe i propagande”.

Navodi da Rusija ima problem proizvodnje dovoljne količine vakcina i za svoje potrebe, a također se postavlja pitanje u kojim je uvjetima vakcina proizvedena.

“Da Putin uistinu vjeruje toj vakcini bio bi prvi koji bi uz veliku pompu primio prvu dozu, no uveliko ga izbjegava”, kazao je Pehe.

Predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel poručuje da se vakcine ne bi smjele koristiti u propagandne svrhe.

“Ne smijemo se dati zavarati Kinom i Rusijom, režimima s vrijednostima koje su nam manje poželjne, dok organiziraju reklamirane operacije dostave vakcina drugim zemljama”, rekao je MIchel.

Kremlj trlja ruke

Pavel Havlicek, analitičar u Udruženju za međunarodne poslove, tvrdi da Kremlj u međuvremenu “trlja ruke”.

“Ruska diplomatija vakcina očito ima za cilj potkopati međusobno povjerenje i koheziju u Evropi”, rekao je Havlicek.

Prva i za sada jedina članica EU-a koja koristi Sputnjik V je Mađarska, a njime se vakcinisao i šef diplomatije Peter Szijjarto.

Premijer se vakcinisao vakcinom kineskog proizvođača Sinopharm.

Od ostalih postkomunističkih zemalja, Sputnjik V i vakcinu Sinopharma se koristi u Srbiji, a Albanija upravo treba početi pregovore o nabavci tih vakcina.

Bugarska, Hrvatska, Latvija i Rumunija za Sputnjik V čekaju zeleno svijetlo EMA-e, dok je Litva potpuno odustala od ruske vakcine.

Poljska također nije zainteresirana za Sputnjik V.

“U Poljskoj, sve što ima na sebi rusku zastavu nije dobrodošlo”, rekao je Baranowski.