Vojska izvela puč u Mijanmaru: Uhapšen kompletan državni vrh i Aung San Suu Kyi, poznata po progonu muslimana

Čelnica Mjanmara Aung San Suu Kyi (75) i nekoliko drugih visokih dužnosnika vladajuće stranke uhapšeni su u ponedjeljak u ranojutarnjoj raciji, a vojska je nekoliko sati poslije toga objavila da preuzima vlast u ovoj azijskoj državi i uvodi vanredno stanje na godinu dana.

Ovakav razvoj situacije uslijedio je nakon nekoliko dana eskalacije napetosti između civilne vlade i moćne vojske, što je odmah izazvalo strah od puča. Vojni vrh je, naime, ustvrdio da su izbori održani u novembru prošle godine, na kojima je pobjedu odnijela Nacionalna liga za demokratiju (NLD) pod vodstvom Suu Kyi, obilježeni neregularnostima te je pozvao sve zastupnike donjeg doma parlamenta da odgode konstituirajuću sjednicu novog saziva koja se trebala održati u ponedjeljak. Centralna izborna komisija je, suprotno vojnim tvrdnjama o prevari, objavila da su izbori bili slobodni i bez većih nepravilnosti.

Glasnogovornik NDL-a Myo Nyunt rekao je za Reuters da su Suu Kyi, predsjednik Mjanmara Win Myint i drugi čelnici uhapšeni u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak.

– Čuli smo da je ona pritvorena u Naypyidawu, sumnjamo da vojska organizira državni udar – rekao je Myo Nyunt.

– Želim reći našem narodu da ne odgovori brzopleto i želim da djeluje u skladu sa zakonom – dodao je, da bi ubrzo stigla vijest i o njegovu hapšenju.

Vojska je u međuvremenu putem televizijske stanice u svom vlasništvu objavila da uvodi vanredno stanje u trajanju od jedne godine. Za privremenog predsjednika države proglašen je Myint Swe, aktuelni potpredsjednik iz “vojne kvote” i bivši general koji je funkciju preuzeo tek forme radi, s obzirom na to da je odmah sve svoje ovlasti na godinu dana, koliko bi trebalo trajati vanredno stanje, prenio na vrhovnog zapovjednika mjanmarske vojske Mina Aunga Hlainga.

BBC-jev dopisnik javlja da je u glavnom gradu Naypydawu, kao i u najvećem gradu i nekadašnjoj prijestonici Yangonu, na ulicama vidljiva prisutnost vojske. Tržnice su pune s obzirom na to da se dio građana u strahu upustio u panično kupovanje zaliha namirnica. U Naypydawu su prekinute telefonske linije, a i internet je nedostupan. Državna televizija i radio oglasili su se statusima na Facebooku u kojima stoji da do daljnjega ne mogu emitirati.

“New York Times” javlja da su vojnici “odveli” i niz regionalnih čelnika i praktično sve značajnije državne dužnosnike iz redova NLD-a.

Mjanmarska vojska zaprijetila je prošle sedmice da će “poduzeti mjere” u vezi s prošlogodišnjim izborima, koji su završili NLD-ovom jasnom pobjedom, uz objašnjenje da je na izborima došlo do prevare.

U petak su zapadne države, među kojima Sjedinjene Države i članice Europske unije, pozvale vojsku da se “pridržava demokratskih normi” te su se usprotivile “svakom pokušaju promjene ishoda izbora, kao i ometanju mjanmarske demokratske tranzicije”.

Dan kasnije, vojska je obećala da će se pridržavati ustava.

Nakon izvještaja o hapšenjima državnih čelnika, američki State Department je u saopćenju izrazio zaprepaštenje takvim razvojem događaja te je najavio “mjere” protiv svih aktera koji podrivaju mirnu demokratsku tranziciju u Mjanmaru. Naveli su i da je o svemu brifiran predsjednik Joe Biden. Sličnu poruku, uz poziv na oslobađanje Suu Kyi i ostalih, poslali su i iz Australije.

Aung San Suu Kyi nekoć je bila svjetska ikona borbe za ljudska prava, za šta je 1991. godine bila i nagrađena Nobelovom nagradom za mir. U zatvoru ili kućnom pritvoru provela je 15 godina, a 2015. njezina stranka je na prvim slobodnim izborima u 25 godina osvojila premoćnu većinu. Suu Kyi je tada postala najmoćnija politička figura u novoformiranoj vlasti, iako zbog ustavnog ograničenja (suprug joj je rođen izvan Mjanmara) nikada nije držala formalnu titulu predsjednice države, već je obavljala dužnost “državne savjetnice”, što je funkcija u najvećoj mjeri usporediva sa položajem premijera.

Njezin međunarodni renome u potpunosti je zasjenjen progonom Rohindži, muslimanske manjine u Mjanmaru, koja u toj državi nema ni pravo na državljanstvo ni pravo glasa. Protiv Rohindži je pokrenuta vojna kampanja koju su Ujedinjeni narodi nazvali etničkim čišćenjem, a zbog razmjera zločina, neke organizacije progon klasificiraju i kao genocid. Suu Kyi je optuživana da ne čini ništa i da pušta vojsku da radi šta želi te podilazi javnosti, koja je vrlo nenaklonjena Rohindžama.