Urbanistički terorizam: Spomenik Stefanu Nemanji -službeno proglašenje povratka u srednji vijek

Dan nakon što je u srijedu otkriven u Beogradu, divovski spomenik Stefanu Nemanji tema je žestoke rasprave: je li on „lijepa“ posveta povijesnoj ličnosti ili „monstruozni“ kič koji nagrđuje trg.

Brončan i snažno osvijetljen, spomenik Stefanu Nemanji, srpskom vladaru iz 12. stoljeća, utemeljitelju dinastije Nemanjića koji se smatra osnivačem Srbije, visok je 23 metra i smješten je na trgu uz obalu Save.

„Ovaj spomenik je velik zato što je priča o nama velika, težak zato što je priča o nama često bila teška. Lijep je koliko je priča o nama lijepa“, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u srijedu na otkrivanju spomenika kojem su prisustvovale stotine ljudi.

No mnogi kritičari ne slažu se s Vučićem, pa povjesničari, umjetnici i arhitekti kip prozivaju „kičem“ koji „trivijalizira“ povijest koju bi trebao predstavljati, piše agencija France Presse.

Jedan istaknuti arhitekt išao je toliko daleko da ga je prozvao „urbanističkim terorizmom“.

„Monstruozan je, kič koji nagrđuje prekrasnu željezničku stanicu“, rekla je povjesničarka Dubravka Stojanović za lokalne novine Danas, referirajući se na obližnju stanicu koja je primjer arhitekture 19. stoljeća.

Društvene mreže ubrzo su preplavili komentari ogromnog spomenika Stefanu Nemanji koji stoji na razbijenom bizantskom šljemu.

Neki su ga usporedili sa Sarumanom, zlim čarobnjakom iz „Gospodara prstenova“, koji stoji na „čokoladnom jajetu“.

„Sad kad su otkrili ovaj spomenik možemo službeno proglasiti povratak u mračni srednji vijek“, bio je jedan od komentara, a neki su kip uspoređivali s često kritiziranim preuređenjem Skoplja.

„Nema na Balkanu ni ljepšeg ni većeg“, rekao je na ceremoniji u srijedu Vučić, no komentatori na društvenim mrežama su ga podsjetili na još veći kip Aleksandra Velikog na glavnom trgu prijestolnice Sjeverne Makedonije.

Cijena? Tajna. 

Urbanistica Milja Mladenović za francusku agenciju je kazala da je veličina spomenika u nesrazmjeru s trgom na kojem se nalazi, kao i željezničkom stanicom.

Srbijansko udruženje konzervatora uzaludno je tražilo od vlasti da odustane od spomenika, tvrdeći kako ono ne paše u tu četvrt i kako bi se taj novac mogao iskoristiti za dugo odgađane obnove. Točna cijena spomenika i dalje je nepoznata.

Gradski dužnosnici rekli su da je ona proglašena „povjerljivom“ do 2023., godine dana nakon idućih lokalnih izbora u Beogradu.

Autor spomenika, Rus Aleksander Rukavišnikov, nada se da će se Srbi „naviknuti“ na njega.

„Vjerujte mi, neće nagrditi izgled vašeg prekrasnog Beograda. Nadam se da ćete ga zavoljeti s vremenom“, rekao je za televiziju RTS.

U obranu kipa je stao i zamjenik beogradskog gradonačelnika Goran Vesić.

„Različita mišljenja su bila i o Eiffelovom tornju i Kipu slobode. Dobra umjetnost uvijek potiče različita mišljenja i kritike, a nitko ne primijeti one loše.“

federalna.ba/Hina