Šta čeka pravosuđe: Trideset tužbi protiv Dodika, a nigje ni jednog procesa

Ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini (BiH), kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Ko ovo krivično djelo učini zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Ovo se navodi u članu 145 a Kaznenog zakona BiH na osnovu kojeg je Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) podnijela krivičnu prijavu protiv predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, zbog vrijeđanja članice CIK-a Vanje Bjelica Prutina.

Iz Tužiteljstva BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdili su da je zaprimljena prijava CIK-a, te da će ova institucija dalje postupati prema standardnim procedurama. Dodatne komentare u ovom trenutku nisu mogli dati.

Milorad Dodik je na pres-konferenciji u Doboju, 21. januara 2021. godine, nakon odluke CIK-a da poništi izbore u Doboju i Srebrenici najprije članove CIK-a nazvao “fukarama, lopovima, kriminalcima i mešetarima”, a potom iznio niz uvredljivih komentara na račun jedne od članica CIK-a.

“Gospođa koja predstavlja srpski narod (Vanja Bjelica Prutina, op. a.) je udata ili je bila udata za Bošnjaka u Sarajevu, muslimana. Neko će reći šta to ima veze, ma nemojte. Nema veze? Ma nemojte. To pokazuje koliko je sve namješteno”, kazao je Dodik.

Bjelica Prutina je za RSE kazala da ne želi komentirati ovu temu, posebno nakon podnijete krivične prijave, te da “se ne želi spuštati na nivo onih koji su te stvari izjavili”.

Dodik je, osim ovoga, vrijeđao i druge članove CIK-a BiH iz srpskog naroda, rekavši da “samo fukara od Srbina može da glasa za poništenje izbora u Srebrenici”.

Izborna komisija je nakon izjava Milorada Dodika pozvala Tužiteljstvo BiH da reagira, smatrajući da je “izjave imaju elemente krivičnog djela”. Tužiteljstvo nije reagiralo, te je CIK 28. januara podnio krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, i to zbog sumnje na počinjenje krivičnog djela iz člana 145a Kaznenog zakona BiH.

“Iznenađeni smo reakcijom, odnosno nereakcijom Tužiteljstva BiH, odnosno njihovim nemuštim i šturim saopćenjem da oni očekuju od nas formalni akt. U ovoj zemlji su svi čuli šta je rečeno, dva puta, u regiji je odjeknulo, tako da me s te strane iznenađuje”, kaže predsjednik CIK-a BiH Željko Bakalar za Radio Slobodna Evropa i dodaje:

“Ali evo, tražili su da formaliziramo, mi smo to učinili, i sad je na Tužiteljstvu riječ da ocijeni i ono što smo rekli i da nadležni tužitelj kaže da li tu ima elemenata kaznenog djela na koje smo se pozvali.”

Na izjave Milorada Dodika reagirala je i članica CIK-a Irena Hadžiabdić, kazavši da ih ocjenjuje “monstruoznim i krajnje neprimjerenim i sramotnim”.

“Nosilac najviše javne funkcije, na javnoj pres-konferenciji upućuje direktno i javno takve riječi i takve riječi ne samo prema ženi, nego i o ženi, dijelu njene privatnosti, zadire u nju, javno je zbog toga izlaže, potpuno nedopušteno i neprimjereno. Prema ženi koja sjedi u jednoj instituciji i samo radi svoj posao. Ne prema njenom nekom muškom kolegi, ni slučajno”, kazala je Hadžiabdić.

Smatra da u izjava i verbalnim napadima ima elemenata krivičnog djela.

“Ali, šta nama koje smo prolazile i prolazimo i prolazit ćemo, nažalost, ako se ovo ne zaustavi, preostaje. Da se vučemo po sudovima i gledamo ljude koji su nas napadali i koji možda na tome grade neku slavu i medijsku pažnju. Nekom to odgovara”, mišljenja je Hadžiabdić.

Uvrede s visokih položaja i posljedice

Da je posljednji napad na članicu CIK-a samo vrh ledenog brijega medijskog govora mržnje usmjerenog ka ženama, smatra Lana Jajčević iz Udruženih žena, nevladine organizacije.

“Visoko pozicionirani političari u svom svakodnevnom obraćanju medijima, kada treba diskreditirati političkog protivnika, koriste nekažnjeno govor mržnje. Nažalost, sve što se u javnom prostoru izgovara na ovakav način, nije adekvatno kažnjeno”, kaže Jajčević.

Navodi da je pokrenuto, tek, nekoliko privatnih tužbi koje završavaju novčanim kaznama, što, smatra ona, nije dovoljno.

“Nije postignuta tzv. generalna prevencija, koja bi poslala poruku onima koji koriste govor mržnje da će svaki takav ispad biti kažnjen”, naglašava Jajčević.

Zabrinjavajuće je, prema njenom mišljenju, i to što se žene napada na osnovu izgleda, bračnog statusa.

“A to je još više izraženo, s obzirom na to da kod muškaraca rjeđe koriste te vrste uvreda, poput kratkih suknji, od one izjave, ako se sjećate, iz komšiluka, iz Hrvatske, ‘Nisi za mudraca nego za madraca’. Dakle, kad su žene u pitanju, to je jedna posebna vrsta uvreda, ali definitivno nije dovoljno kažnjen taj govor mržnje koji se koristi u javnom prostoru. Jedino kazna šalje poruku da je nešto zabranjeno”, potcrtava Jajčević.

Predsjednik CIK-a Bakalar smatra da je problem mnogo širi, posebno imajući na umu društvene mreže i činjenicu da je “verbalni napad Milorada Dodika na članicu CIK-a izazvao brojne komentare”.

“Gore od svega toga je to što javna riječ visokog javnog dužnosnika dodatne reakcije građanstva. Mi smo svjedoci da je na društvenim mrežama ta izjava izazvala dodatne salve uvreda prema gospođi Vanji. Javna riječ javnog dužnosnika ima posebnu težinu. Sumnjam ja da gospodin Dodik želi da učini nešto nažao gospođi Vanji, međutim ima svakakvih ljudi. I kad se izgovori takva riječ, ona može biti poticaj na bilo kakva kaznena djelovanja”, mišljenja je Bakalar.

Zbog navedenog, iz CIK-a smatraju da je ključno da i institucije osude ono što se dogodilo.

“Ovo se mora zaustaviti, ako se ne zaustavi, bojim se da će vrlo brzo imati jako ozbiljne posljedice. Nadam se da će sudionici ovoga vrlo brzo postati svjesni šta radi i kakve to posljedice može imati”, kazala je Hadžiabdić.

Krivična prijava protiv Milorada Dodika prva je, kako je rekao predsjednik CIK-a za RSE, prijava ove vrste protiv zvaničnika BiH.

Iz Izborne komisije očekuju da će Tužiteljstvo uraditi svoj dio posla, “jer je vrijeme da se prekinu ovakve prakse, pogotovo visokih javnih dužnosnika”.

“S pravom očekujem da će nešto biti poduzeto. Sve ostalo će biti razočarenje, ne samo za mene, nego i za instituciju i generalno mislim da bi trebalo biti razočarenje za za javnost u BiH”, naglasio je Bakalar.

Dodik: SNSD podnosi prijave protiv CIK-a

“Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) će sljedeće sedmice podnijeti pojedinačne tužbe protiv svih članova Centralne izborne komisije za kršenje zakona vezano za ponašanje u pogledu izbora i onoga što je vidljivo oko eliminacije izbora u Doboju i Srebrenici”, rekao je kao predsjednik te stranke Milorad Dodik na konferenciji za novinare u petak (29. januara) u Istočnom Sarajevu.

Dodik je izjavio kako najava tužbe protiv članova CIK-a nije odgovor na tužbu Komisije prema njemu.

“Ako je gospođu nešto povrijedilo, ja se izvinjavam javno, ali ostajem pri stavu da dotična gospođa iz razloga koji su vezani za činjenice za mene predstavlja sumnju te vrste. Koga sam to još povrijedio u Centralnoj izbornoj komisiji? Ja sam se odnosio prema jednoj osobi, jer to ima veze sa političkom konotacijom. Nisam htio povrijediti njeno dostojanstvo”, kazao je Dodik.

Inače, u prvoj reakciji nakon podnesene prijave CIK-a, Milorad Dodik je medijima kazao kako “ima više od 30 tužbi protiv njega”.

“Šta god progovorite odmah neko iz Federacije BiH uputi tužbu”, kazao je. Pomenuo je i tužbe koje je protiv njega podnosio Transparency International u BiH (TI).

“Ko ste vi da to radite, ko ste vi da odlučujete o našim životima”, upitao je Dodik, poručivši i da bi “volio da ne živi u takvoj zemlji (BiH, op. a.)”.

Tužbe su, kažu iz Transparencyja, podnijete različitim tužiteljstvima, u odnosu na mjesnu i svaku drugu nadležnost.

“Posljednja prijava koja je podnesena bila je vezana za tvrdnje u Narodnoj skupštini RS-a o prisluškivanju opozicije. Prije toga, 2018. godine, podnesene su četiri krivične prijave vezano za povrede slobode opredjeljenja birača, podmićivanja pri izbornom procesu, povreda ravnopravnosti građana”, kazala je Ivana Korajlić iz TI-ja za RSE.

Korajlić navodi da je u prijavama iz 2018. uglavnom riječ o ucjenjivanju birača, prijetnjama biračima da će ostati bez posla ako ne budu glasali za SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata).

“Ili u situacijama kada je direktno prijetio penzionerima da će sredstva koja su im uplaćena morati vratiti ako ne budu glasali za SNSD, ili situaciju gdje se prijetilo zdravstvenim radnicima, ako se budu bunili i protestirali, da neće dobiti povećanja plata i slično”, kaže Korajlić.

Iz Transparencyja podsjećaju da je i 2008. bila podnijeta krivična prijava u vezi s nepravilnostima u izgradnji zgrade Vlade RS-a.

“Nakon toga je i SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu, op. a.) podnijela izvještaj Tužilaštvu BiH, ali je to na kraju prebačeno, spušteno na specijalno tužilaštvo i nikada nije procesuirano”, kaže Korajlić.

Protiv Dodika su podnijete i prijave zbog sukoba interesa, jer je tokom 2008. godine bio u Kreditnom odboru Investicijsko-razvojne banke Republike Srpske, koja je dodijelila tri miliona maraka kredita Dodikovom sinu.

“Dakle, radi se o nekih sedam krivičnih prijava i jedna prijava vezano za sukob interesa. Naravno, problematično je bilo u toj priči da, bez obzira na sve dokaze, snimke i direktne prijetnje koje su se iznosile, Tužilaštvo BiH, a ni republičko tužilaštvo, ni druga okružna tužilaštva nisu smatrala da je potrebno procesuirati ovakvo ponašanje. Praktično su poslali poruku, kada je u pitanju Milorad Dodik, da može da tvrdi bilo šta i da radi bilo šta i da se to neće smatrati krivičnim djelom”, smatra Korajlić.

U maju 2020. godine i Branislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), uputio je Tužiteljstvu BiH krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, zbog neovlaštenog prisluškivanja i zvučnog ili optičkog snimanja, i to nakon što je Dodik na sjednici Narodne skupštine RS u javnom obraćanju zastupnicima rekao da sudjeluje u prisluškivanju članova opozicionih političkih stranaka u RS-u.

Zbog istih sumnji prijavu protiv Dodika podnio je i gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković.

U maju 2019. godine član Predsjedništva BiH Željko Komšić podnio je prijavu protiv Dodika zbog njegovih izjava na obilježavanju godišnjice Trećeg pješadijskog (RS) puka Oružanih snaga BiH, koji baštini tradiciju bivše vojske RS-a. Dodik je tada ustvrdio da je bila greška odluka o ukidanju Vojske Republike Srpske, a pod pritiskom međunarodnog faktora formiranje Oružanih snaga BiH.

U aprilu 2020. godine, Stefan Blagić, aktivista i predsjednik Pokreta “ReStart” podnio je krivičnu prijavu protiv Dodika i predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH i predsjednika HDZ-a Dragana Čovića zbog nepridržavanja mjera samoizolacije zbog kontakta sa COVID-19 pozitivnom osobom.

Posljednji neprimjeren istup predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i verbalni napad na članove CIK-a, u prvom redu članicu Bjelica Prutina, osudile su Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Ured visokog predstavnika i ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Švedske, kao države koja predsjedava OSCE-om.

“Maliciozni i lični napadi na člana nezavisne institucije su neprihvatljivi i zaslužuju da budu dalje ispitani od strane nadležnih institucija u BiH što je prije moguće”, kaže se u saopćenju.

Ambasada SAD-a u BiH osudila je upotrebu govora mržnje i pozvali su političare da takav govor ne koriste.