Recenzija: Važnost istraživanja lobiranja kao instrumenta moderne politike

Donosimo recenziju knjige „Uloga lobiranja u savremenoj politici i ekonomiji“ autorice Elme Kovačević Bajtal objavljene krajem 2020. godine.

Piše: dr.sc. Nerzuk Ćurak, redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.      

Elma Kovačević iza sebe ima uspješnu i diplomatsku (ambasadorica Bosne i Hercegovine u Norveškoj) i znanstvenu (doktorirala na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, objavila knjigu, znanstvene tekstove, prikaze, komentare…) i stručnu karijeru (dugogodišnji profesionalni rad u privredenoj komori naše zemlje), što je, u punom smislu, preporučuje kao autoricu koja se upustila u istraživanje izuzetno važnog fenomena suvremenog svijeta, a lobiranje to uistinu i jeste.   

Ovaj teorijsko-aplikativni rukopis na nekoliko stotina stranica teksta, sa umješnim korištenjem primarne i sekundarne literature, ističe se kao ozbiljno naučno štivo, koje uz neospornu znanstvenu legitimaciju, sadrži i obilje korisnih praktičnih savjeta za autoritativno korištenje lobiranja u promociji države kao takve a posebno Bosne i Hercegovine.   

Za rad na ovom rukopisu (dominantno zasnovanom na rezultatima njenog istraživanja za doktorsku disertaciju), autorica je koristila preko 250 bibliografskih jedinica, od kojih je ogromna većina recentna literatura primarne naravi a koja istražuje lobiranje kao politički i ekonomski instrument utjecaja u vanjskoj ali i unutrašnjoj politici.   

U uvodnom dijelu rada autorica obrazlaže važnost istraživanja lobiranja kao instrumenta moderne politike. Pored osnovnih odrednica o lobiranju (teorijski aspekt, vrste i načini lobiranja), uvodni dio nam pokazuje (ne)očekivanu povezanost razvoja lobističkih aktivnosti i nivoa razvijenosti demokratije nekog društva.    

U prvom dijelu rada, pod naslovomPolitički kontekst lobiranja, (obzirom da je fokus istraživanja bio usmjeren na fenomen i praksu lobiranja u politici), autorica je identificirala ključne paradigme povezanosti politike i lobiranja.   

Drugi dio rada:Teorije, tehnike i alati lobiranja” bavi se, s jedne strane, teorijom lobiranja što je uključivalo veoma kompleksno istraživanje u kontekstu povezanosti lobiranja sa širokim spektrom disciplina i subdisciplina, a s druge strane, autorica Kovačević-Bajtal istražuje, kroz dobro zasnovano povijesno putovanje, razvoj različitih tehnika i instrumenata kroz historiju a koji su se primjenjivali i primjenjuju u procesu uticanja na donositelje odluka.    

Treći dio rada posvećen jeVrstama lobiranja obzirom na način, predmet i nosioce lobiranja, u kojem nam pored dostupnih podjela lobiranja prema načinu (direktno i indirektno; formalno/neformalno; proaktivno/reaktivno) autorica, imajući na umu nastojanja BiH ka euroatlanskim integracijama, posebno izdvaja vrste lobiranja u EU.   

Kada je riječ o lobiranju  na globalnom planu, autorica rukopisa na veoma seriozan način, prezentira srž, po njenom mišljenju najvažnijih informacija vezanih za historijski nastanak internacionalnog lobiranja, način i mjesto gdje se lobira, kao i pregled regulative za lobiranje u dvije ključne destinacije modernog globalnog lobiranja – SAD-u i Evropskoj Uniji.    

Kako bi skrenula pozornost na kompleksnost i važnost lobiranja, kao specifičnog vida komunikacije te važnosti medija kao nosioca kritike (a ujedno  i tehnike uticaja), to se obrađuje u dijelu rada pod nazivom Komunikacija, persuazija, odlučivanje i mediji.   

Kako je to u Uvodu rada najavljeno, a kroz mnoga poglavlja naglašavano, fenomenu korupcije i njegove (ne)povezanosti sa lobiranjem, kandidatkinja posvećuje posebno poglavlje pod nazivom “Korupcija  i etika lobiranja” i to je poglavlje interpretirano na izuzetno kvalitetan način kao i naredno “Lobiranje – legitimna demokratska praksa u funkciji političkih i ekonomskih ciljeva”.   

Autorica je u cilju testiranja postavljenih hipoteza anonimno anketirala odabrane skupine ispitanika o čijim rezultatima se govori u dijelu rada pod nazivom: “Analiza i prezentacija rezultata istraživanja”. Uvid u rezultate ankete u potpunosti je potvrdio jednu od istraživačkih hipoteza da “Bosna i Hercegovina, kao mala ali geopolitički relevantna tačka u polju ukrštanja međunarodnih političkih interesa, odnosno kao potencijalni budući segment EU, dijeli ne samo zajedničku metodologiju i principe političkog djelovanja svog okruženja, nego će, i sama (po principu spojenih posuda) biti prisiljena da lobiranjem brani i ostvaruje vlastite političke, ekonomske ili kulturne interese.“   

U zaključnim razmatranjima rukopisa „Uloga lobiranja u savremenoj politici i ekonomiji“ autorica daje sintezu istraživanja sa najvažnijim rezultatima iz studija slučaja, kojima je razriješen problem istraživanja, realizirani postavljeni ciljevi istraživanja i potvrđene istraživačke hipoteze.    

Ovaj rukopis je, po metodološkoj osmišljenosti, po problemskoj preokupaciji i logičkoj struktuiranosti te po svojim spoznajnim aspiracijama vrijedan doprinos, unutar pluralističkog načela istraživanja političkog, političkim naukama, naročito pozitivističkoj, empirijskoj politologiji koja je u nas u dugotrajnoj, neopravdavajućoj defanzivi.   

Saglasno uvidima i sudovima izloženim u ovoj recenziji, predlažem izdavaču da rukopis doktorice političkih nauka, Elme Kovačević Bajtal „Uloga lobiranja u savremenoj politici i ekonomiji“ objavi u formi knjige.

Piše: Prof.dr. Nerzuk Ćurak/Tačno.net