Nikola Špirić – miljenik etno-politike i pravosuđa: U SAD-u na crnoj listi zbog korupcije, u BiH imenovan da se protiv nje bori

Na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država ne dolazi se lako. No, bh. političari, čini se, znaju kako, i to kraticom. Da bi nečije ime završilo na crnoj listi SAD-a, mora biti, recimo, ili ratni zločinac ili umiješan u teška koruptivna djela. Takvih je iz BiH više od stotinu. Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Ante Jelavić. S njima na crti i poslijeratni bh. političari Amir Zukić, Milorad Dodik i Nikola Špirić.

No, crna lista SAD-a nije ih spriječila u obavljanju značajnih političkih funkcija u BiH, tako je Špirić postao onaj koji nadzire one koji koruptivna djela čine.

Simptomatično je da BiH zvaničnim putem nikada od SAD-a nije zatražila konkretno obrazloženje kao ni razloge zašto je Špirić na crnoj listi skoro već tri godine. U međuvremenu, klub zastupnika u državnom Parlamentu pokrenuo je inicijativu da se to sazna. Ozbiljne i značajne su funkcije koje Špirić obavlja.

“Nadležni organi BiH, prvenstveno Ministarstvo vanjskih odnosa i Ministarstvo pravde su onog trenutka kada je Špirić stavljen na crnu listu trebali odmah zatražiti od SAD-a podatke zbog čega. Čovjek član Kolegija Doma naroda, tamo su ga izabrali SNSD, HDZ, i mene ne čudi da SDA ministrica Turković i HDZ-ov ministar Grubeša nisu našli za shodno da postave to pitanje vlastima SAD-a. Nije se lako naći na crnoj listi. Prema tome, neshvatljivo je da nisu već tražili te podatke”, ističe Damir Arnaut, zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu BiH.

Iz Ministarstva pravde, na naš upit, odgvaraju da su pogrešna adresa i da nisu nadležni dok im to ne zatraži državno Tužilaštvo, koje do sada to nije uradilo. Tražili smo komentar i od Nikole Špirića. U ovoj sedmici, kaže, nije u prilici da komentira.

Podsjećamo, na obrazloženje State Departmenta zašto je stavljen na crnu listu:

“Poslanik Špirić umiješan je u sticanje koristi na osnovu javne korupcije, prihvatanje neprikladnih usluga u zamjenu za njegov rad kao ličnosti na javnoj poziciji sa koje se miješao u javne procese, a sve tokom mandata poslanika Predstavničkog doma”.

Inače, stavljanju na američku crnu listi prethode ozbiljna i zadokumentirana saznanja o određenoj osobi, pojašnjeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u našoj zemlji, ali i Transparency Internationala.

No, umjesto da bude, upućeniji tvrde, sankcionisan, Nikola Špirić je imenovan za predsjednika Komisije koja nadzire Agencije koje se bore protiv korupcije.

“Žalosno je da ovo nije uzeto u obzir kada se donosila odluka o njegovom imenovanju u Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u slučaju gospodina Špirića. Vjerujemo da su njegove aktivnosti nanijele štetu i interesima Sjedinjenih Američkih Država i građana Bosne i Hercegovine”, navode iz Ambasade SAD-a.

“To je nevjerovatna činjenica u tom slučaju, a nevjerovatno je i to da dosad naši istražni organi nisu prezentovali nikakve rezultate niti eventualno nalaze koji se odnose na istragu gospodina Špirića”, kaže Uglješa Vuković, istraživač Transparency Internationala.

I sve je ovo normalno u zemlji kakva je naša. Jer da nije tako, ne bi se čekalo da se klubovi u Parlamentu bave poslom, koji je isključiva nadležnost državnog Tužilaštva. A oni se već dugo ne bave predmetima visoke korupcije, zato i ne iznenađuje da se čovjek, koji je stavljen na crnu američku listu, navodno, zbog korupciju bori protiv nje.

federalna.ba