Vesli Klark: Milošević mi je rekao da bosanske Srbe treba posmatrati kao rođake sa sela

U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova organizirana je međunarodna konferencija „Naslijeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma“.

Tokom svog izlaganja Haris Silajdžić još jednom je naglasio da u BiH nije bio građanski rat, već agresija. Dodao je da je ta agresija nagrađena Dejtonskim mirovnim sporazumom i pozvao međunarodnu zajednicu da ne ponovi istu grešku i ponovo nagradi agresiju i genocid.

– Osnovna ideja iza rata u BiH bila je ideja velike Srbije. Ideja koja nije nova – pojasnio je Silajdžić.

Dodao je da je međunarodna zajednica dozvolila da se rat u BiH desi.

– Ono što se dogodilo nastavlja se i danas. Genocid se nastavlja i danas u BiH. Zbog toga što status quo onemogućio je žrtve da se vrate svojim kućama. Anks 7 nije implementiran do danas. Kako da ovo zaustavimo? To je naše članstvo u NATO savezu, tog trenutka vlast u Beogradu bit će bespomoćna i onda normalne političke snage u Srbiji preuzet će vlast – smatra Silajdžić.

Dodao je da u BiH još uvijek postoje ljudi koji su spremni braniti Bosnu i Hercegovinu.

Jedan od govornika je bio i Vesli Klark (Wesley Clark) inače penzionisani general vojske Sjedinjenih Američkih Država i komandant savezničkih snaga NATO-a u Evropi od 1997. do 2000. godine.

– Boli me kad čujem o čemu govori doktor Silajdžić, ali moram reći da je upravu. Bio sam u Sarajevu, hodao sam po rovovima, razgovarao s bosanskim vojnicima. Razgovarao sam i s generalom Ratkom Mladićem, u to vrijeme još nije bio osuđen kao ratni zločin. Tokom zime 1994.-1995. godine SAD su posmatrale situaciju u BiH. Tad su bosanske snage pokušale su da probiju obruč oko Sarajeva, kao odgovor na to srpske snage napale su zaštićene zone, a prije svega Žepu – ispričao je Klark.

Dodao je da nakon toga uslijedio je sastanak s Slobodanom Miloševićem.

– Upitali smo s kim da mi pregovaramo, Milošević je odgovorio da samo sa njim. Pitao sam ga kako to kad je on predsjednik susjedne države. On je odgovorio da bosanske Srbe treba posmatrati kao rođake sa sela. Pitali smo ga za ubijanje bosanskih muslimana u Srebrenici, Milošević je kazao da je savjetovao Ratka Mladića da to ne čini – prisjetio se Klark.

Prema njegovim riječima, Milošević je natjerao Momčila Krajišnika da pristane na sporazum.

– Nakon toga bilo je pitanje šta raditi s ratnim zločincima. Kad sam postao komandant NATO to mi je bio prvi zadatak. Nakon toga stvari su se promijenile. Bilo je i prijetnji našim vojnicima, a rukovodili su Britanci. Mi smo koristili vojsku, ali nismo koristili vojnu silu – kazao je Klark.

Dodao je da tokom 1995. godine vođeni pregovori i s predstavnicima Ruske Federacije.

– Kasnije te godine Rusija je povukla svoje snage iz BiH preko Drine. Dakle Rusija nikad nije podržavala ono što smo mi radili u BiH – poručio je Klark.