Mučna borba s koronom u Tuzli: Pacijenti očajni odlaze u bolnicu i mole za pomoć

 

Građani u Tuzlanskom kantonu koji sumnjaju u zarazu koronavirusom sve više su prepušteni sami sebi jer je primarni nivo zdravstvene zaštite skoro u potpunosti zakazao. Neadekvatnom odgovoru domova zdravlja, odnosno lošoj organizaciji rada COVID ambulanti svjedoči sve više građana koji se danas snalaze kako znaju i umiju.

Prvi kontakt između potencijalno zaražene osobe i Higijensko-epidemiološke službe trebao bi biti neposredno nakon pojave simptoma i to telefonskim putem, međutim linije su zauzete, a tek rijetki uspiju uspostaviti kontakt s epidemiologom. Zbog toga su mnogi prinuđeni na komercijalno testiranje antigenskim testovima koje u prosjeku plaćaju 50 konvertibilnih maraka u privatnim zdravstvenim ustanovama.

Stotine poziva i privatno testiranje

Gabriel Pinkas iz Tuzle od ponedjeljka se vodi kao oporavljen od koronavirusa, a neadekvatan odgovor primarne zdravstvene zaštite osjetio je na svojoj koži. U razgovoru za Klix.ba kaže da mu je nakon pojave simptoma trebalo dva dana i više desetina poziva za uspostavu prvog kontakta s doktoricom porodične medicine koja je iz njihovog razgovora posumnjala na zarazu koronavirusom.

“Rekla mi je da se telefonom javim u HES Doma zdravlja Tuzla, kako bi me tamo testirali. Nastupila su nova dva dana i više od 150 poziva bez uspjeha, jer je veza konstantno bila zauzeta ili se niko nije javljao. Nakon toga sam od prijatelja koji je uspio stupiti u kontakt s HES-om te iz medija saznao da u Domu zdravlja ne vrše testiranje jer nemaju testova. U vlastitoj režiji sam se javio u privatnu ordinaciju u kojoj sam se testirao”, priča Pinkas za Klix.ba.

S pozitivnim rezultatom antigenskog testa Pinkas se javio svojoj doktorici koja je informaciju proslijedila HES-u, iz kojeg su ga šesti dan nakon pojave prvih simptoma, kontaktirali i obavijestili da ide u desetodnevnu izolaciju za koju će dobiti rješenje.

“Jučer (u nedjelju, op.a.) mi je bio posljednji dan izolacije, a rješenje je stiglo tek danas (u ponedjeljak, op.a.). Sada se postavlja pitanje zašto mi uopće izdvajamo tako veliki dio plaće za zdravstveno osiguranje, ukoliko ne možemo dobiti ni odgovarajuću dijagnozu? Šta bi se desilo da mi je u veoma kratkom vremenskom roku bio potreban ozbiljniji liječnički tretman, uvažavajući činjenicu da unutar javnog sistema meni formalno nije uspostavljena dijagnoza COVID-19 te da sam veoma teško došao do ljekara? Pitanje je i šta bi se desilo da se nisam sam testirao, jer sam imao blažu kliničku sliku i vjerovatno bih dva dana bio na bolovanju pod dijagnozom viroze te bih se vratio na posao i bio rizik za ostale”, dodaje Pinkas.

Na sve ovo kod Pinkasa su se pojavili i dodatni problemi koji su vezani za zdravstvenu knjižicu koju je, kako navodi, posljednji put ovjerio u junu 2019. godine, kada mu je na šalteru Zavoda za zdravstveno osiguranje TK rečeno da će se ubuduće ovjera vršiti automatski, s obzirom na to da je budžetski korisnik. Međutim, u praksi je pokazano da njegova zdravstvena knjižica nije automatski ovjerena, zbog čega se problem stvorio prilikom izdavanja doznaka za zaključenje bolovanja.

Sličnu priču dijele i Alma Arnautović i njena majka kojoj je potvrđena zaraza koronavirusom, također kroz komercijalno antigensko testiranje u privatnoj zdravstvenoj ustanovi.

Arnautović nam kaže da je njena majka sedmicu nakon kontakta s osobom za koju se kasnije ispostavilo da je zaražena dobila groznicu i povišenu tjelesnu temperaturu, a sve je praćeno velikom slabosti. Zbog sumnje da je i sama zaražena, a hronični je srčani bolesnik, narednog dana je u privatnoj režiji uradila antigenski test koji je pokazao da je zaražena koronavirusom.

“Dalja procedura je da se pacijent obrati svom ljekaru, a potom da kontaktira HES. Sa svojom doktoricom je sve ekspresno završila i narednih dana joj se javljala nakon mjerenja temperature. Isti dan poslije testiranja, više stotina puta smo bezuspješno pokušavale kontaktirati HES, a majka ih je dobila tek narednog jutra, kada joj je rečeno da su sve ekipe prezauzete i da će joj, kada već ima pozitivan nalaz, on biti priznat i HES je neće ponovo testirati”, priča nam Arnautović.

U narednim danima klinička slika se dodatno usložnjavala, a pratili su je izuzetno jaki bolovi u tijelu, gubitak čula okusa i mirisa te intenzivan kašalj. U vrijeme dok je svoju majku njegovala kod kuće, našu sagovornicu je posebno iznenadio način izdavanja rješenja o izolaciji.

“Moja majka je dobila rješenje o izolaciji od HES-a, a da im nije predočila nikakav dokument, niti dokaz da je zaista zaražena. Također, u rješenju je navedeno i pogrešno prezime. Da li je uredu da se rješenja dostavljaju na osnovu telefonskih tvrdnji? Vjerujem da medicinsko osoblje ima previše posla, ali gdje postoji volja za efikasnijom organizacijom, može se naći i rješenje, pogotovo ako imamo u vidu da domovi zdravlja nisu ustanove koje rade 24 sata”, navodi Arnautović, istaknuvši da je njenoj majci peti dan urađena laboratorijska analiza krvi, dok je sedmi podvrgnuta RTG snimku pluća koji je na svu sreću bio uredan.

Građani se žalili ministarstvu

Pritužbe na neadekvatan odgovor primarne zdravstvene zaštite građani su uputili i Ministarstvu zdravstva Tuzlanskog kantona iz kojeg navode da se domovi zdravlja u praksi ne pridržavaju izrečene naredbe koja se odnosi na organizaciju rada u vrijeme pandemije.

“Prijave su se odnosile na rad jednog doma zdravlja u Tuzlanskom kantonu. Mi smo imali naredbu iz augusta ove godine kojom je organizovan rad primarne zdravstvene zaštite, međutim očito je da se svi ne pridržavaju. Iz medija vidim da pojedine COVID ambulante domova zdravlja rade samo u jutarnjim satima, što nije u skladu s našim naredbama”, kazala nam je resorna ministrica Dajana Čolić.

Zbog činjenice da ne mogu doći do adekvatne usluge u ustanovama primarne zdravstvene zaštite, građani se sve više testiraju putem antigenskih testova u privatnim zdravstvenim ustanovama, iako tu djelatnost ne mogu obavljati.

“Naredba Federalnog kriznog štaba kaže da brza antigenska testiranja mogu raditi isključivo javno-zdravstvene ustanove. Njih u suštini privatne laboratorije ne bi mogle raditi i mi smo takav dopis svima njima i poslali. Zbog čega to rade, nije mi poznato”, dodala je Čolić.

Direktor Doma zdravlja u Tuzli: Dajemo sve od sebe

S druge strane, iz Doma zdravlja u Tuzli, u kojem je pozitivno 38 zaposlenika, za Klix.ba kažu da daju maksimum od sebe kada je riječ o borbi protiv širenja pandemije koronavirusa, ali i pružanju adekvatne medicinske pomoći osobama koje izražavaju sumnju na infekciju ili su pozitivne na SARS-CoV-2.

“Mi imamo 30 prijemno-trijažnih mjesta, i isto toliko COVID ambulanti, a radno vrijeme je od sedam sati ujutro do 21 sat uvečer. Trenutno na kućnom liječenju imamo 650 pacijenata koji su pozitivni na koronavirus i dosad smo veoma uspješni u tome. Okvirno njih deset posto se šalje u Univerzitetski klinički centar u Tuzli i to su osobe za koje smo procijenili da se dalje ne mogu liječiti u kućnim uslovima”, kaže za Klix.ba direktor Doma zdravlja u Tuzli Suad Bijedić.

Bijedić navodi da je u Domu zdravlja u Tuzli trenutno aktivno 50 telefonskih linija koje ne mogu zadovoljiti svakodnevne potrebe 120 hiljada stanovnika koji ih kontaktiraju.

“Svi brojevi su na raspolaganju, a uspostavljen je i sistem da ljekar porodične medicine s kojim razgovara pacijent dalje obavještava HES. Uglavnom, nesporazumi nastaju zbog rješenja o izolaciji koje ne izdajemo mi, ali dosad niko nije izgubio posao zbog toga. Bolestan čovjek je uvijek nezadovoljan, a i ja lično sam imao koronavirus. U tim trenucima svi očekujemo da se nama posveti maksimalna pažnja”, ističe Bijedić i poručuje da dosad nisu imali stručnih grešaka.

Kada je riječ o postupku testiranja, prema ustanovljenoj proceduri, u Domu zdravlja u Tuzli osoblje pacijentu uzima uzorak brisa koji potom šalju u Univerzitetski klinički centar na analizu. Direktor ustanove iz primarne zdravstvene zaštite navodi da trenutno imaju dovoljno materijala za uzimanje brisa od osoba za koje postoje indicije da su inficirane.

“Trenutno stanje je zadovoljavajuće i mislim da u narednom periodu neće biti problema vezano za to. Ranije je politički veoma nekorektno odrađeno da je Tuzla preko noći praktično ostala bez materijala za uzimanje uzoraka, ali smo se na jedan način snašli za briseve i transportne medije”, navodi Bijedić, naglasivši da se u Domu zdravlja u Tuzli također vrše i laboratorijske pretrage uz snimak pluća pacijenata koji su pozitivni na koronavirus.

Umihanić: Pacijenti nam dolaze u teškom stanju

Da COVID ambulante i domovi zdravlja nisu adekvatno organizovani za tretman inficiranih osoba pokazuju i podaci iz Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli u kojem se povećan priliv pacijenata svakodnevno bilježi nakon 16 sati, kada prestaje redovno radno vrijeme u većini zdravstvenih ustanova iz primarne zdravstvene zaštite u tom kantonu.

Pomoćnik direktora za medicinske poslove UKC-a Tuzla prof. dr. Šekib Umihanić za Klix.ba kaže da im pacijenti u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima dolaze uglavnom vlastitim ili sanitetskim vozilima službi hitnih medicinskih pomoći domova zdravlja.

Većina njih je dobila uputnice u lokalnim službama hitne medicinske pomoći, a Umihanić navodi da se bilježe i oni pacijenti koji nisu uspjeli u većem broju pokušaja doći do svog doktora porodične medicine te se u strahu za svoje zdravlje zapućuju u UKC Tuzla, tražeći pomoć.

“Imamo osjećaj da domovi zdravlja nisu adekvatno reagovali i pomogli pacijentu u toku proteklih nekoliko dana bolesti. Naime, prema izjavama pacijenata je zabilježeno da telefonski nisu mogli dobiti svoje doktore, ili ako su ih dobili, upućene su im kratke informacije na osnovu kojih se nisu mogli adekvatno liječiti. Mi nažalost bilježimo i povećan priliv pacijenata s teškim kliničkim slikama, a s druge strane, kada ih testiramo PCR testom, rezultat je negativan jer se nalaze u fazi kada izlaze iz kontagioznosti, ali imaju kliničku sliku i radiološke promjene koje ukazuju na COVID infekciju”, bolnička su iskustva koja nam prenosi Umihanić.

Smatra i da je neophodno promijeniti protokole liječenja COVID infekcije, prema kojima se u samom početku, bez posebno valjanog razloga, pacijentima propisuju antibiotici.

“Ta praksa je već poprimila velike razmjere koje je teško iskorijeniti. Kantonalno i federalno ministarstvo zdravstva bi morali čim prije donijeti važeće vodiče za liječenje COVID infekcije u pretkliničkim uslovima u kojima se nalazi veliki broj pacijenata”, naveo je Umihanić, istaknuvši da su protokoli u kliničkim uslovima još ranije uspostavljeni na kvalitetan način.

U bolnici 211 osoba, od početka pandemije preminulo 375

U tuzlanskom UKC-u trenutno je hospitalizirano 211 pacijenata koji su zaraženi koronavirusom i nalaze se u dvije COVID bolnice i respiratornom centru, a kapaciteti za tretman teško oboljelih sve su manji.

Direktor ove zdravstvene ustanove prof. dr. Vahid Jusufović u razgovoru za Klix.ba kaže da imaju slobodnih 70 mjesta u COVID bolnici, a otvorena je mogućnost za formiranje još nekoliko ovakvih odjeljenja, ukoliko se za tim ukaže potreba.

U Zavodu za mikrobiologiju tuzlanskog UKC-a dnevno se u prosjeku testira 300 uzoraka, a zalihe testova su minimalne, što dodatno smanjuje postotak urađenih analiza unutar 24 sata.

“Sigurno nećemo doći do toga da ne možemo uraditi analizu bilo kojeg brisa koji dođe u Univerzitetski klinički centar u Tuzli. Za testove se snalazimo na dnevnoj bazi i količine koje nabavimo mogu nam biti za pet ili šest dana. Trenutno su nam određeni lotovi za nabavku novih količina otvoreni, dok je kod nekih žalbeni postupak u toku, jer je riječ o sistemu javnih nabavki”, navodi Jusufović.

Nažalost, zdravstveni sistem u borbi protiv koronavirusa gubi bitku, što pokazuju i kontinuirani podaci o broju smrtnih ishoda kod osoba pozitivnih na SARS-CoV-2. U najmnogoljudnijem kantonu u Federaciji BiH od početka pandemije do danas preminulo je 375 osoba, a koronavirusom je zaraženo ukupno njih 9.015.

Piše: A.K./Klix.ba