Novo zaduženje kod MMF-a: Zašto, kome, čemu?

Novo zaduženje BiH u Međunarodnom monetarnom fondu? Teoretski može, ali može li u praksi? Može li 750 miliona eura za popunjavanje budžetskih rupa imati pozitivan efekt na našu zemlju i po kojim uvjetima?

“Sredstva koja se dobiju od MMF su budžetska sredstva i sa stanovišta njihovog utroška ne postoji nikakvo ograničenje utroška sredstava namjene”, kaže SNSD-ov Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Milijarda i 400 miliona maraka – za budžetske korisnike. Uz političare i njihovu ogromnu administraciju, korisnici budžetskih sredstava su i penzioneri, policija, invalidi i druga socijalna davanja. Sjetimo se mizernih iznosa tih naknada, ali i primjera ponašanja delegata državnog Doma naroda, koji se nisu htjeli odreći ni jedne naknade.

“Mislim da je nosioce vlasti uhvatila jedna mala panika kako to sve ispuniti, isfinansirati, pogotovo što u ovoj krizi oni nisu reagovali na način da razmišljaju da na neki način režu prava ljudi i prava onih institucija koje se nalaze na budžetskom finansiranju”, objašnjava Damir Bećirović, profesor Internacionalne poslovno-informacijske akademije u Tuzli.

Ekonomska struka je jedinstvena – ako se već moramo zaduživati, onda je vrlo bitno da MMF ne odustane od metodologije mrkve i štapa, odnosno – BiH ispuni reforme, MMF da novac.

“MMF nije humanitarna organizacija, oni traže da im se novci vrate. Da bi se ti novci vratili na ovakvom nevjerovatnom zaduživanju, oni traže da se urade zaista reforme iz kojih će se moći vraćati krediti. Znači, reforma javne uprave ili jednom da to sve rezimiramo – MMF traži stop kriminalu i korupciji u BiH”, kaže ekonomski analitičar Draško Aćimović.

To je plan koji bi mogao funkcionirati, ali znamo koliko smo dobri u ispunjavanju reformi. Iz MMF-a je rečeno da su pregovori o novom zaduženju već počeli, a da se aranžman očekuje već u prvim mjesecima naredne godine. Savjetovano je i da se fokusiramo na veću podršku ekonomiji i zaštiti ranjivih kategorija tokom pandemije. Ekonomski krizni štab, čije eventualno formiranje smo i ranije tretirali u našem programu, pomogao bi da se na sistemski, kvalitetan i stručan način upravlja krizom.

“Ekonomski krizni štabovi mogu biti dobar savjetodani organ, gdje bismo skupili grupu prije svega progresivnih ekonomista, a kako bismo ponudili što bolja, inovativnija rješenja za prevazilaženja postojeće krize. Bilo bi dobro da se to formira na entitetskom i kantonalnom nivou, vjerovatno neće doći do toga na državnom nivou”, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Novi aranažman od milijardu i 400 miliona maraka, uz kredit od 600 miliona maraka koji smo dobili na proljeće te 500 miliona koje tražimo od Evropske unije i 680 miliona za izgradnju puteva, zaduženje BiH poraslo bi za više od 3 milijarde maraka. Logično pitanje je ko će i kako vratiti toliki novac. Kaže se da je kriza uvijek šansa i to jeste tačno. Jedino je pitanje za koga – pojedince ili društvo u cjelini.