Izbori u SAD neizvjesniji od očekivanog, Bajden u blagoj prednosti

Izbori za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država pokazali su se neizvjesnijim nego što je očekivano, a tri države, Viskonsin, Mičigen i Pensilvanija mogle bi da budu ključne u odluci da li će pobjednik izbora biti aktuelni predsjednik Donald Tramp ili kandidat demokrata Džo Bajden.

Nakon što je prebrojana većina glasova u Viskonsinu i Milvokiju, Bajden je u blagoj prednosti, ali je još rano za procjenu konačnih rezultata.

Tramp je odnio pobjedu u Ohaju, Floridi, Teksasu, Ajovi, Kentakiju, Indijani, Zapadnoj Virdžiniji, Južnoj Karolini i Nebraski, dok je Bajden pobijedio u Minesoti, Kaliforniji, Arizoni, Vermontu, Virdžiniji, Roud Ajlendu, Ilinoju, Nju Džersiju, Konektikatu, Delaveru, Merilendu i Distriktu Kolumbiji.

“CNN” prenosi da je najneizvjesnije u devet saveznih država gdje se još ne naslućuje kome će pripasti glasovi elektora.

Riječ je o Aljasci, Arizoni, Džordžiji, Mičigenu, Mejnu, Nevadi, Sjevernoj Karolini, Pensilvaniji i Viskonsinu.

Sve oči sada su uprte u pet tzv. kolebljivih (swing) država – Sjevernu Karolinu, Viskonsin, Mičigen, Džordžiju i Pensilvaniju, a prema posljednjim podacima, Tramp vodi u svim ovim državama, osim u Viskonsinu, gdje Bajden ima prenodst manju od jednog procenta, prenosi “RTS”.

Država koja bi mogla da odluči izbore je Pensilvanija, koja nosi 20 elektorskih glasova. U ovoj državi Tramp je u vođstvu za oko 12 procenta.

Najvažnije države koje je Tramp osvojio su Florida, koja nosi 29 elektorskih glasova i spada u kolebljivu državu, i Teksas sa 38 glasova.

Bajden je, sa druge strane, uzeo Kaliforniju (55 elektora) – tradicionalno demokratsku, i Njujork (29).

Jedno od najvećih iznenađenja Bajden je napravio osvajanjem Arizone, koju su držali republikanci na svim izborima od 1948. godine, osim kada je 1996. pobijedio demokrata Bil Klinton.

Za pobjedu na izborima neophodno je osvojiti 270 od 538 elektorskih glasova.

Četiri države – Pensilvanija, Viskonsin, Mičigen i Džordžija – ostavile su na desetine hiljada glasova po strani, čime su usporili trku za Bijelu kuću, prenosi “CNN”.

Izborna komisija u pojedinim državama je riješila da prekine brojanje i nastavi rad u sredu, odnosno, od 16.00 po srednjoevropskom vremenu.

Neki okruzi u Pensilvaniji čak nisu ni počeli da razvrstavaju glasove koji su stigli poštom, pa će to učiniti kasnije u toku dana.

Poštari su imali mnogo posla, jer je veliki broj ljudi glasao sa daljine, plašeći se korona virusa i vjeruje se da će većina tih glasova pripasti Džou Bajdenu.

Predsjednički kandidat republikanaca Donald Tramp obratio se rano jutros javnosti iz Bijele kuće, proglasivši pobjedu na izborima i optužio demokrate da pokušavaju da obesprave njegove glasače, navodeći da to neće dozvoliti.

On je dodao da će ići na Vrhovni sud i tražiti da se glasanje zaustavi, navodeći da je očigledno da u preostalih nekoliko država republikanci vode i da Bajden i demokrate ne mogu da ih stignu.

Iz izbornog štaba Džoa Bajdena su saopštili da će se boriti svim silama protiv prijetnje Donalda Trampa koji želi da se obrati Vrhovnom sudu u namjeri da spriječi da se do kraja prebroje glasovi u svim državama, jer, kako je rekao, “očigledno je da Bajden ne može da ga stigne”.

Bajdenov glavni menadžer u izbornom štabu Džen O”Mali Dilon je nazvala Trampovu izjavu da će ići na Vrhovni sud i tražiti da se brojanje obustavi “nečuvenom, skandaloznom i nekorektnom”.

Bajden se ranije obratio se pristalicama iz Vilmingtona u Delaveru i poručio da je optimističan i da vjeruje da je “na dobrom putu da pobijedi na izborima”.

On je u kratkom obraćanju rekao da će prebrojavanje glasova potrajati i da nije na njemu ili Donaldu Trampu već američkom narodu da odrede ko će dobiti izbore, ali da je on optimističan.

Karakteristika ovih izbora je i velika izlaznost, pogotovo na ranom glasanju, gdje je glasalo je skoro 102 miliona Amerikanaca, što je 48 odsto upisanih birača, odnosno 73 odsto ukupno izašlih birača na prethodnim izborima 2016. godine.