Ko ima najviše zlata na Balkanu?

Srbija je vodeća u regionu kada su u pitanju rezerve zlata i trenutno ima 32 tone tog plemenitog metala.

Poslije Srbije u regionu najviše zlata ima Sjeverna Makedonija skoro sedam tona, Slovenija tri, BiH skoro kao i Slovenija, Crna Gora ima založenu tonu za uzete kredite, a Hrvatska navodno ima “ništicu”, jer je svo zlato prodala.

Srbija je za godinu dana uvećala zlatne rezerve za više od 10 tona, i trenutno ima 32 tone zlata.

Kako navodi TV Prva, cijena zlata je u posljednjih godinu dana skočila čak 30 odsto i doseže skoro 2.000 dolara za uncu.

Devizne rezerve Srbije iznose 13 milijardi evra, a zlato u tome učestvuje sa 1,6 milijardi. To je tačno 2.500 poluga od kojih je svaka teška dva i po kilogram, navodi TV Prva.

“To vam daje sigurnost. Zlato je, u uslovima kada se situacija sa kursevima naglo menja i imate negativne posledice epidemije i deficite u mnogim zemljama, postalo ono za šta građani i investitori veruju da je sigurno”, kaže ministar finansija Srbije Siniša Mali.

Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković rekla je za Prvu da je Srbija svjesno kupovala zlato.

“Vrlo svesno smo kupovali zlato, zato što ono što imate u hartijama, i u stranoj valuti, to nije nosilo ne samo pozitivnu kamatu, nego je koštalo imati novac. Živimo u vreme kada novac troši, a ne zarađuje”, kazala je ona.

Prema njenim riječima, kupovina zlata značila je da ga vi smjestite u svoj trezor i da imate nešto sigurno, čemu raste cijena.

U Srbiji gram košta 8.700 dinara, a razlog za rekordne cijene zlata leži u pandemiji, kaže broker Nenad Gujančić.

Amerikanci imaju najvise zlata, 8.407 tona i Nijemci sa nešto vise od 3.400 tona, pa Italijani, Francuzi, Rusi i Kinezi.

Kako TV Prva navodi, raspadom SFRJ u trezoru je navodno ostalo 45 tona zlata koje je sukcesijom podijeljeno među republikama bivše Jugoslavije.

Pet tona je poslato 2001. na doradu pa je prodato, a šta se sa tim novcem desilo niko do danas nije otkrio.

Prva podsjeća da izreku “nije sve u parama, ima nešto i u zlatnim polugama” koja se u vremenima obilježenim pandemijom pokazala kao neminovnost.

 

 

 

tanjug