Evropska policija teško stiže do BiH

Eneid Hasanović je šef Odsjeka za saradnju sa Europolom (Evropska agencija za policijska pitanja) i Interpolom (Međunarodna kriminalistička policijska organizacija) u Federalnoj upravi policije (FUP), no on, niti bilo ko drugi u toj policijskoj agenciji, nemaju pristup bazi podataka Europola.

FUP je jedna od čak 17 sigurnosnih agencija u Bosni i Hercgovini (BiH).

Kontakt tačka za saradnju BiH sa Europolom uspostavljena je 2017. godine i ona se nalazi u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i funkcioniše tako da se od Europola prema svim policijskim agencijama prosljeđuju informacije.

“Dosta smo usporeni u razmjeni podataka sa Europolom. Da postoji ta kontrolna tačka kako je zamišljeno, mogla bi da vrši brže provjere i daje odgovore na upite Europola. Umjesto da pitamo jednu tačku, mi pitamo svih šesnaest policijskih agencija na nivou Bosne i Hercegovine i onda taj jedan odgovor ide u Direkciju”, kaže Hasanović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Upravo na tu činjenicu u posljednjem mišljenju o napretku BiH upozorava i Evropska komisija (EK). Konstatuju da kontakt BiH sa Europolom još uvijek nije operativan.

Kome je saradnja u nadležosti ?

Od 17 sigurnosnih agencija, koliko ih je u BiH, samo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske (RS) ne šalje informacije Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, koja je do sada bila kontrolna tačka za saradnju sa Europolom.

“U ovom trenutku samo MUP RS ne šalje povratne informacije, a sve druge agencije, sa državnog i entitetskog nivoa i Brčko Distrikta rade preko te kontakt tačke”, kaže za RSE ministar sigurnosti BIH Selmo Cikotić.

Na pitanje zbog čega MUP RS ne radi ono što rade ostale policijske agencije u BiH, Cikotić kaže kako misli “da iz nekih razloga” nisu imali povjerenja u rad Direkcije i da su zbog toga odbijali da preko nje šalju svoje podatke.

U pisanom odgovoru RSE iz MUP-a RS navode da zajednička kontakt tačka ne može biti u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, jer tako nije definisano Sporazumom o operativnoj i strateškoj saradnji sa Europolom.

Dodaju da, prema ustavnim i zakonskim nadležnostima u BiH, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela nije policijsko istražno tijelo zaduženo za područja iz nadležnosti Europola.

“Direkcija nema pristup podacima neophodnim za saradnju sa Europolom, nije tvorac niti vlasnik operativnih policijskih podataka, a posebno nema operativno ovlaštenje za istraživanje krivičnih djela iz mandata Europola, što je suština suradnje sa Europolom”, navode iz MUP-a RS.

Izmještanje kontrolne tačke

Krajem juna 2020. godine zamjenik ministra sigurnosti Nedeljko Jović donio je službenu instrukciju kojom izmješta kontakt tačku za saradnju BiH sa Europolom iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u Ministarstvo sigurnosti BiH.

Istom instrukcijom nagovješteno je premještanje opreme iz Direkcije na novu lokaciju, bez obzira na činjenicu da se saradnja sa Europolom posljednjih godina realizuje preko Direkcije u čiju nadležnost spada i saradnja sa međunarodnim agencijama.

Duže od dvije godine u Bosni i Hercegovini nije moguće postići dogovor oko toga gdje će biti smještena kontrolna tačka za kontakt sa Europolom. Evropska unija (EU) je BiH na to upozoravala više puta.

Da će kontrolna tačka za saradnju sa Europolom uskoro biti prebačena u Ministarstvo sigurnosti potvrđuje i ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, koji kaže za RSE, kako je to predviđeno Sporazumom potpisanim sa Europolom.

“Mi smo već počeli aktivnosti za premještanje, odnosno na uspostavu kontakt tačke za saradnju sa Europolom ovdje, na adresi Trg BiH 1, u zgradi Ministarstva sigurnosti BiH. Tu će biti predstavnici 17 agencija koje će učestvovati u radu nacionalne kontakt tačke. Bit će predstavnici državnih agencija, entitetskih Ministarstava unutrašnjih poslova, kantonalnih MUP-ova, Uprave za indirektno oporezivanje i Brčko Distrikta”, kaže Cikotić.

Spora i neoperativna saradnja

U augustu 2016. godine potpisan je Sporazum o strateškoj saradnji između BiH i Europola. Predsjedništvo BIH ga je ratifikovalo u februaru 2017. godine i zvanično se primjenjuje od 17. marta 2017. godine.

Sporazum o operativnoj i strateškoj saradnji između BiH i Europola se odnosi na razmjenu informacija, prenos ličnih podataka, proslijeđivanje dobijenih informacija, procjenu izvora informacija i rukovanje informacijama, bezbjednost podataka kao i poštivanje nacionalnih propisa koji regulišu ovu oblast u BiH.

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić kaže da EU upozorava BiH upravo zbog toga što kontrolna tačka za saradnju sa Europolom treba biti u Ministarstvu sigurnosti.

Politička ili policijska posla?

Njegov prethodnik Dragan Mektić, bivši ministar sigurnosti BiH, vjeruje da politika sprječava da se uspostavi kontrolna tačka u Sarajevu.

“Zakon o Direkciji za policijsku koordinaciju je propisao da će sadašnja kontrolna tačka sa Europolom i Interpolom biti u Direkciji za policijsku koordinaciju, ali kao što politika utiče na sve, prilikom dogovora operativnog sporazuma navedeno je da će sjedište biti u Ministarstvu bezbjednosti. I neko je sebi dozvolio da u operacionom sporazumu unese nešto što je suprotno nacionalnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, što je glupost i apsurd. Dakle, još u toku dogovaranja samog operacionog sporazuma politika je uticala da dođe do jedne konfuzije”, kaže Mektić za RSE.

Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Goran Kovačević kaže za RSE da sve što ima veze sa otkrivanjem kriminala u BIH je očito političko pitanje.

„Jer formalnog je karaktera gdje će biti sjedište kontakt tačke sa Europolom, da li u Ministarstvu sigurnosti ili u Direkciji za kooordinaciju policijskih tijela. To je apsolutno nebitno, dok god to tijelo koje se oformi u BIH obavlja svoju dužnost saradnje sa Europolom i u razmjeni informacija i u pomaganju i hvatanju kriminalaca“, dodaje Kovačević.

Podsjeća da je saradnja sa Europolom izutetno važna jer BiH ima vrlo ograničene kapacitete u oblasti borbe protiv kriminala.

„Zahvaljujući naravno politici koja je zanemarila taj sektor u smislu ulaganja što kadrova što finansija. Dakle nama treba partnerska agencija koja raspolaže dovoljnim sredstvima i materijalnim i kadrovskim da nam pomogne u rješavanju recimo vrlo teških slučajeva koji se mogu dešavati na teritoriji više država“, kaže on.

Ranija upozorenja

Delegacija EU u BiH u julu ove godine je pozvala sve nadležne organe i agencije u BiH da podrže uspostavljanje potpuno funkcionalne zajedničke kontakt tačke za Europol, prvenstveno u dijelu imenovanja službenika za kontakt.

“Bosna i Hercegovina je obavezana Operativnim sporazumom s Europolom, koji je ratifikovani međunarodni sporazum i mora biti proveden. Odugovlačenje ovog procesa već ima ozbiljne posljedice za bezbjednost BiH i njenih građana. Ovo ozbiljno utiče i na borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, što je jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK”, poručili su iz Delegacije EU.

Sporazum o operativnoj i strateškoj saradnji između BiH i Europol je podrazumijevao razmjenu operativnih podataka između BiH i policija zemalja članica Europola, uključujući lične podatke o osumnjičenim osobama.

RSE