EU će investirati u Zapadni Balkan devet milijardi eura: Ko će od toga imati više koristi – narod ili vlast?

Evropska komisija predstavila je ekonomsko-investicijski plan za zemlje Zapadnog Balkana, koji predviđa do devet milijardi eura pomoći toj regiji za sljedeće sedmogodišnje razdoblje te garanciju radi smanjivanja troškova finansiranja, koje može mobilizirati do 20 milijardi eura investicija u sljedećem desetljeću.

“Mobilizirat ćemo do devet milijardi eura za glavne investicijske inicijative u području saobraćaja, energetike te zelene i digitalne tranzicije, kako bi se ostvario održiv rast i otvorila nova radna mjesta. Plan nudi i put za uspješnu regionalnu ekonomsku integraciju, kako bi se ubrzala konvergencija s Evropskom unijom i smanjile razlike u razvijenosti naših regija, čime se u konačnici ubrzava proces integracije u EU. Plan bi trebao doprinijeti preobrazbi Zapadnog Balkana u jednu od najprivlačnijih regija za ulaganja u svijetu”, rekao je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi, predstavljajući paket o proširenju, koji, uz ekonomsko-investicijski plan, obuhvata i izvještaj o napretku zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.

Dovršetak gasovoda

Plan predviđa deset glavnih inicijativa za ulaganje u glavne cestovne i željezničke veze u regiji, obnovljive izvore energije i prelaz sa uglja, obnovu javnih i privatnih zgrada radi povećanja energetske efikasnosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova, infrastrukturu za upravljanje otpadom i otpadnim vodama te uvođenje širokopojasne infrastrukture.

Direktnu korist od tih investicija imat će Hrvatska, koja graniči s tim područjem, prenosi Hina.

Između ostalog, jedna od tih deset investicijskih inicijativa odnosi se na dovršetak cestovnog koridora od Budimpešte, preko Sarajeva, do Ploča, a duž toga koridora bit će dograđen i željeznički koridor.

Jedna inicijativa predviđa dovršetak cestovne povezanosti od Hrvatske do Grčke, “plavu auto-cestu”, preko Crne Gore i Albanije.

Dovršetak toga pravca znatno bi povećao promet na Dalmatini (autoput od Zagreba do Dalmacije), koja trenutno završava u Pločama, a koja van sezone ima slab promet.

Finansirat će se dovršetak Jadransko-jonskog gasovoda u u Albaniji i duž obale, što će omogućiti diversifikaciju dobavnih pravaca za gas te izgradnju gasne interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Povezivanje regije

Predviđena je i rekonstrukcija i dogradnja željezničkog koridora između Hrvatske i Srbije, Koridora 10, zatim deminiranje rijeke Save i uklanjanje uskih grla na Dunavu radi povećanja protočnosti riječnog prometa.

Među deset prioritetnih inicijativa je i obnova pruge Beograd – Bar, autoput Priština – Niš, povezivanje Sarajeva i Podgorice, izgradnja hidrocentrala u Albaniji, Crnoj Gori i na Kosovu, vjetroelektrane i solarne elektrane u Sjevernoj Makedoniji.

Tu je i energetska obnova javnih i privatnih zgrada, na koje otpada 40 posto potrošnje energije na Zapadnom Balkanu.

Energetska obnova zgrada znatno će pridonijeti smanjivanju emisije stakleničkih gasova i poboljšati životni standard i zdravlje građana.

Finansirat će se i izgradnja centra za zbrinjavanje otpada u Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Zatim, tu je i projekt izgradnje digitalne infrastrukture, ulaganje u konkurentnost privatnog sektora i Jamstvo za mlade.

Potrebne reforme

Da bi se ekonomije Zapadnog Balkana bolje povezala s EU-om i međusobno, nužna je ustrajnost regije na provedbi reformi, produbljivanju regionalne ekonomske integracije i razvoju zajedničkog regionalnog tržišta, na temelju pravne stečevine EU-a, kako bi regija postala privlačnija za ulaganja, navodi EK.

Komisija podržava rad vlada u regiji na novoj viziji stvaranja regionalnog ekonomskog područja, čije se prihvatanje očekuje na sastanku na vrhu u Sofiji u novembru 2020. godine.

EU će nastojati približiti regiju jedinstvenom tržištu EU-a, ističe EK.

Bruto domaći proizvod (BDP) cijele regije iznosi oko 100 milijardi eura, a najavljene investicije mogle bi dosegnuti i do 30 posto BDP-a, rekao je Varhelyi.