Migrantsko breme palo na pleća najslabije karike na Zapadnom Balkanu

Od početka migrantske krize Europska unije je Bosni i Hercegovini donirala milione eura za zbrinjavanje migranta i rješavanje problema koje sama nije mogla riješiti. Nadležne institucije BiH i dalje imaju probleme korodinacije, unutrašnje ogranizacije i čuvanja granica s Hrvatskom i Srbijom.

Veliki dio podrške Europske unije zemljama Zapadnog Balkana išao je policiji, graničnim službama, izgradnji raznih ograda, potpisivanja sporazuma o saradnji. Unija sada traži od BiH i njenih susjednih zemalja da riješe problem koje ni sama nije mogla riješiti, a to je da one migrante koji ne zaslužuju azil vrate u zemlje iz kojih su došli, smatraju u Evropskoj incijativi za stabilnost.

“Da je razmišljanje i politika Evropske unije i Brisela da upravo žele da se zaustavi, zatoči i “zarobi” što veći broj migranata na područuju zemalja Zapadnog Balkana. Da bi se odgovornost nošenja sa krizom prebacili na zemlje Zapadnog Balkana. A u zemljama Zapadnog Balkana sve je plao na BiH koja je u tom smislu zbog internih razloga najslabija karika”, pojašnjava Adi Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost.

Susjedne zemlje odlučile su da puštaju migrante u najslabiju kariku Zapadnog Balkana – BiH, koja se u narednom periodu treba nositi sa problemima koje nisu mogle riješiti mnogo uređenije države poput Njemačke i Francuske, tvrde analitičari. Unsko-sanski kanton proteklih godina pod najvećim je pritiskom konstantnog priliva migranata, kojima je Krajina bitna zbog granice sa Hrvatskom, odnosno Evropskom unijom. Činjenica odavno jeste da Evropska unija izdvaja milione eura Hrvatskoj za zaštitu granice, dok u Bosni i Hercegovini većinom novca raspolažu međunarodne organizacije.

“Kada je u pitanju novac, to je jasna poruka. Niti jedna institucija ove zemlje, od općinske, kantonalne, entiteske do državne nije dobila nijedan euro kada je u pitanju migrantska kriza. Taj dio novca se dodijeljuje na račune raznih fondova, koji nama pripadaju po drugim raznim oblastima. Umanjuju nam se i dodijeljuju se za upravljanje migrantskom krizom. Taj dio novca se dodjeljuje IOM-u i UNHCR-u. I onda s zna IOM je za upravljanje i opremanje kampova, a UNHCR za zdravstveni dio”, ističe Mustafa Ružnić, premijer USK.

Na brojnim sastancima posljednjih mjeseci razamtarao se problem migrantskoj krizi, no bez konkretnih rješenja. Služba za poslove sa strancima provodi akcije kontrole i sprečavanja ilegalnih migracija. Tako je na području Sarajeva, Bihaća i Kalesije pronađeno 16 osoba za koje je utvrđeno da ilegalno borave na teritoriji Bosne i Hercegovine.

“U provedenom postupku, Služba za poslove sa strancima je ilegalnim migrantima izrekla mjeru protjerivanja i odredila mjeru stavljanja pod nadzor u Imigracioni centar. Radi se o pet državljana Turske, sedam državljana Bangladeša, dva državljana Pakistana i dva državljana Afganistana. U narednom periodu navedena osobe bit će udaljenja sa teritorije Bosne i Hercegovine”, kažu u Službi za poslove sa strancima.

Pripadnici SIPA-e uhapsili su dvije osobe u akciji “Veslo” po naredbama Tužilaštva BiH zbog postojanja sumnje da krijumčarile migrante. Aktivnosti su sprovedene u saradnji sa Policijskim centrom Jugoistočne Evrope (SELEC), Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH, Službom za poslove sa strancima i MUP-om Republike Srpske.