Da li ćemo čekati novu smrt da bi riješili problem huliganstva?

Nakon huliganstva i razbijanja u subotu u Mostaru uoči gradskog derbija, ponovo je otvoreno pitanje huliganstva. Policija utvrđuje identitete. Sportski novinari poručuju da savez mora oštrije kažnjavati huliganstvo i da stvari moraju rješavati Zakonom. Akademski stručnjaci objašnjavaju huliganizam kroz narativ ideološke pripadnosti koja se nosi iz kuće i održava u društvu. Da li ćemo čekati novu smrt nekog od navijača da bi riješili ovaj problem?

U subotu je na ulicama Mostara vladao haos. MUP HNK poručuje da radi na pronalasku osoba koje su učestvovale u neredima uoči gradskog derbija između Veleža i Zrinjskog. Nije to prvi put da se dešavaju incidenti uoči mostarskog derbija kako na tribinima tako i na terenu.

Manjina lako izmanipuliše većinu kada su u pitanju navijačke skupine smatra dugogodišnji sportski novinar i urednik Kemal Ahmetović. Dodaje da je stanje u sportu preslikano iz stanja u društvu i kazne nogometnog saveza BiH za postupke huliganstva moraju biti drakonske.

“U ovom momentu u BiH najlakše je zapaliti fitilj kroz sport. Pričate i sportu, pošaljete jednu grupu huligana da naprave ono što trebaju da naprave. Dignu se nacionalne tenzije. Što je zanimljivo uvijek u nekom periodu u kojem je potrebno. To bukne i nekome odgovara i to će tao trajati sve dok su neki ljudi na čelu ove države”, kazao je Ahmetović.

Sukobi u Mostaru otvorili su ponovo ista pitanja huliganstva. Ovo su samo neke od parola proteklih godina na stadionima u BiH koji šire govor mržnje i fašizam, veličaju ratne zločince, propagiraju neustavne nazive i vrijeđaju.

Huliganizam je proizvod zajednice, tenzija i antagonizama, vrlo često je povezan sa političkim interesima koji lako upravljaju pojedinim ideološkim grupama objašnjava profesorica kulturalnih studija Univerziteta u Tuzli Jasmina Husanović.

“Tu imamo uglavnom, kada su u pitanju ekscesni slučajevi, momke od 15 do 30 godina čija je buudćnost rasprodana a nisu je oni rasprodali. Nego je raspordana od strane elita, onih koji anam upravljaju politički i ekonomski”, tvrdi Husanović.

Ono što se desilo u Mostaru sutra će se desiti na drugom terenu pod drugom zastavom i drugim znakom, te drugim povodom tvrdi psiholog Ibrahim Prohić. Podsjeća da je zlo sjeme posijano devedesetih ostalo i poslije oficijalnog završetka rata i da na mentalnom, ideološkom i političkom planu rat nažalost nije završen. Etablirane politike se održavaju na produkciji konflikata i njihovom podgrijavanju kada im to zatreba.

“Socijalni stavovi na mlađem uzrastu formiraju se uglavnom na emocionalnom planu i elementima, a ne na racionalnim odnosno kongnitivnim i zato se oni kasnije teško mijenjaju. Čak i da imamo drugačiji društveni kontekst to je teško mijenjati, ono što je kod tih ljudi koji danas imaju 20 ili 30 godina formirano to kada su imali tri ili pet godina. Imamo etabliranu strukturu mržnje, animoziteta i konflikata”, smatra Prohić.

Mnogi smatraju da se vlast u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju huliganstvo bavi samo posljedicama, a ne radi na uzrocima i spriječavanju. Prije skoro 11 godina nakon navijačkih nereda i huliganstva ubijen je navijač Sarajeva – Vedran Puljić. Do danas za njegovu smrt niko nije odgovarao.

N1