Zašto Evropljani sve više kupuju električne automobile?

Korona virus je pokvario poslovne planove širom svijeta, ali navala Evrope na električne automobile nije među njima.

Prije svega zahvaljujući djelovanju država, prodaja automobila u Evropskoj uniji s pogonom na baterije i hibridnim stoji bolje od ostalog tržišta, i to usred duboko bolne recesije zbog pandemije.

Evropska unija napreduje s velikim zaokretom u prevozu, što je dio njenih napora protiv klimatskih promjena.

Pod pritiskom propisa, proizvođači automobila izbacuju niz novih električnih modela, tako da mogu ispuniti sve oštrija ograničenja zagađenja gasovima s efektom staklene bašte, koja stupaju na snagu iduće godine, prenosi Beta.

Modeli s pogonom na baterije sve su pristupačniji, pogotovo jer je kupovina podržana znatnim državnim subvencijama.

Kako je prodaja automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem opala, potražnja za automobilima na baterije i hibridnim pogonom koji kombiniraju električne motore s konvencionalnim, stabilna je ili čak i povećana, pokazuju nedavne statistike.

Tržišni udio električnih i vozila s hibridnim pogonom naglo je porastao na glavnim evropskim tržištima tokom prve polovine ove godine, čak i kada je epidemija zatvorila auto-salone u martu i aprilu.

Njemačka je zabilježila porast od 8,4 posto, sa 3,4 godinu dana ranije, dok je ukupna prodaja svih vrsta automobila opala za 35 procenata.

U Francuskoj je tržišni udio prodaje vozila na struju skočio na 9,0 posto sa 2,5 lani.

U Švedskoj je rast prodaje tih vozila ove godine 25 posto, a prošle je bio 10 procenata.

Stanice za punjenje

Kupci kažu da su električni automobili zabavni, brzi i tihi, a tehnološki modernizirani, s dometom s punim baterijama do gotovo 500 kilometara, što je dovoljno za većinu potreba.

Na autoputevima u Njemačkoj i drugdje sve je više stanica za punjenje baterija, koje traje koliko treba da se protegnu noge i popije kafa.

Kupce električnih automobila ipak prije svega privlače velike državne subvencije.

Po najnovijem paketu njemačke vlade, naprimjer, za kupovinu električnog automobila čija je cijena ispod 40.000 eura dobija se subvencija od 9.000 eura, od čega 3.000 eura mora platiti proizvođač vozila.

Kupci automobila sada imaju na raspolaganju 70 različitih akumulatorskih i hibridnih modela, čija cijena počinje ispod 20.000 eura, uz lokalne subvencije za Seat Mii, Renault Twingo ZE i Škodu CITIGOe IV.

Volkswagen, recimo, kaže da će do kraja godine početi s isporukom svog “hatchbacka” ID3 na baterije, počev od 30.000 eura.

Neki od trgovaca su zato skoro u potpunosti odustali od konvencionalnih i prešli na električne modele, koji čine čak do 90 posto njihove ukupne prodaje.

Pored subvencija, kupcima su električni automobili privlačni i jer je korištenje znatno jeftinije od vozila na benzin ili dizel, a domet im je sve veći.

Zato i Daimler AG, proizvođač luksuznih automobila Mercedes-Benz, kaže da će pojačati napore za smanjenje cijene svojih modela.

Budućnost kompanija

Budući da proizvođači automobila moraju razviti vozila za prodaju širom svijeta i pritom zadovoljiti raznolike, ali sve strože propise, neke kompanije vide budućnost samo u električnim automobilima.

Generalna direktorica kompanije General Motors Mary Barra obećala je “potpuno električnu budućnost” te kompanije koja razvija 20 električnih modela koje će iznijeti na tržište širom svijeta prije 2023. godine.

Suprotno EU, prošle godišnje su proizvođači automobila u Sjedinjenim Američkim Državama prodali samo 236.000 potpuno električnih vozila, što je svega 1,3 posto od ukupno prodatih 17,3 miliona novih vozila.

U Kini je smanjenje subvencija krajem prošle godine dovelo do usporavanja prodaje električnih vozila, ali država zaoštrava zahtjev da vozila zagađuju sve manje te su neizbježna električna vozila, koja za sada u Kini čine samo 4,9 posto ukupnog broja četvrotočkaša.