Truju nas loše političke odluke i siromaštvo: Zapadni Balkan zavisan od uglja

Gotovo 80 odsto električne energije BiH proizvodi iz čvrstih goriva i uz Kosovo po tom parametru nalazi se na vrhu zemalja zapadnog Balkana, pokazuje nedavno objavljeni izvještaj Agencije za statistiku EU iz Luksemburga.

Kako ističu, iza BiH i Kosova su Sjeverna Makedonija sa udjelom od 70 odsto, te Srbija od 66 odsto. Zatim slijede Crna Gora sa 50 odsto i Albanija sa 7,2 odsto.

“Može se reći da su čvrsta goriva glavni izvor proizvodnje energije u većini zemalja kandidata za članstvo u EU i potencijalnih kandidata”, naglašeno je u ovom izvještaju.

Jedan od glavnih zaključaka izvještaja je da je u većini zemalja ovakvo stanje zbog političkih odluka koje se donose u vezi s energetskom politikom, a da su one primarno zasnovane ne na studijama o uticaju na životnu sredinu i zdravlje, već na pristupačnosti prirodnih resursa koji se mogu koristiti u ove svrhe.

Drugi bitan zaključak izvještaja je da su sve zemlje EU i većina kandidata smanjili udio čvrstih goriva u svom energetskom miksu, osim Turske i BiH, koje su, kako je istaknuto, od 2008. do 2018. povećale udio proizvodnje iz čvrstih goriva.

Za BiH, iz nekog razloga koji nije razjašnjen, Eurostat nije uspio dobiti podatke koliko je povećanje u tom periodu. Za naznačeni period, u EU je, kako su istakli, došlo do 9,2 odsto manje učešća čvrstih goriva u proizvodnji energije.

“Što se tiče EU, ovi trendovi se mogu pripisati iscrpljivanju resursa i sve manje ekonomičnosti proizvodnje iz čvrstih izvora”, istaknuto je u ovom izvještaju. Zanimljiv je podatak da je čak 3,9 odsto ukupne električne energije u EU proizvedeno iz nafte i naftnih derivata. Na gas otpada 9,3 odsto proizvedene energije.

EU je za region zapadnog Balkana izdvojila milijarde evra povoljnog finansiranja za energetsku tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, a dio sredstava će biti plasiran putem banaka. U Evropskoj banci za obnovu i razvoj kažu da imaju više “zelenih” projekata u našem regionu, ali još ne i u BiH.

Kažu da su od 2006. godine u region investirali više od tri milijarde evra za projekte “zelene” energije, a rade i na promjeni zakonske regulative i propisa kako bi se stvorio pravni i regulatorni okvir za nesmetano razvijanje ovakvih projekata.

“U Srbiji je EBRD podržao konstrukciju dva najveća vjetroparka u regionu, Čibuk – instalisane snage od 158 megavata i Kovačica – ukupne snage 104 megavata”, kažu oni.

Podsjećanja radi, Manuela Nesel, šefica Kancelarije EBRD-a u BiH, nedavno je rekla “Nezavisnim” da se nadaju da će i u BiH uskoro početi s energetskim projektima “zelene” energije.

Na stranici Evropske komisije ističu da će EU do 2031. godine ugasiti sve svoje termoelektrane, za koje se smatra da su veliki uzročnik zdravstvenih problema i vještačkih klimatskih promjena.

Kako ističu, 2019. godine od deset najvećih termoelektrana u EU, po četiri su u Poljskoj i Njemačkoj, te po jedna u Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Najveći udio “zelenih” energija u EU imaju Švedska, Finska i Letonija, a najmanji Nizozemska, Malta i Luksemburg.