Da li je korona pod kontrolom? Svijet podijeljen

Nurse preparing medical treatment with Dexamethasone and heparin in the hospital

Predsjednik Galupa (GIA) Kančo Stojčev u intervjuu za DW objašnjava rezultate posljednjeg istraživanja tog Međunarodnog instituta za istraživanje tržišta i javnog mnijenja sa sjedištem u Cirihu.

DW: Gospodine Stojčev, Međunarodno udruženje Galup upravo je objavilo svoj treći izvještaj od početka pandemije korone. Ovaj put ste intervjuisali skoro 18.000 ljudi u 19 država, uključujući i evropske zemlje kao što su Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Italija i Švajcarska, ali i one iz drugih delova svijeta, kao što su i Indija i SAD. Šta se promijenilo od vašeg posljednjeg izvještaja?

Kančo Stojčev: Strah od infekcije koronom i dalje je veliki širom svijeta, ali postoje i znakovi da se smanjuje. Iako je 40 odsto svih smrtnih slučajeva registrovano u Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji i Italiji, krivulja infekcija u tim zemljama je sada pod kontrolom i ukidaju se zaštitne mjere. Ipak, strah je i dalje veliki – 71 procenat (SAD), 70 procenata(UK) i 79 procenata (Italija) ispitanika u tim zemljama i dalje se plaše da će i sami dobiti koronu ili da će se razboljeti neko u njihovoj porodici. Uzimajući u obzir svih 19 zemalja – 67 odsto ljudi se plaši zaraze, dok se 30 odsto njih ne plaši.

Očigledno je vrhunac straha od infekcije koronom bio između kraja aprila i početka maja. Od tada se smanjuje. Ali u zemljama poput SAD, Rusije, Japana, Malezije i Indije, krivulja straha i dalje raste, dok u Austriji, Bugarskoj i Velikoj Britaniji znatno opada. Na Filipinima i u Indiji se 53 i 49 odsto anketiranih poistovjećuju sa konstatacijom iz ankete – „Plašim se da bi član moje porodice mogao da se zarazi koronom”.

Odgovori su umjereniji kada ljude pitaju da li je pretnja virusom „preuveličana”. Dok 54 odsto misli da to nije slučaj, 41 odsto smatra da jeste. Percepcija preuveličavanja je najveća u Bosni i Hercegovini (66%), Kazahstanu (61%), Bugarskoj (58%) i Moldaviji (58%). Ali možda ovdje postoji lekcija iz nedavne istorije koju treba naučiti? U Južnoj Koreji, koja je nedavno pogođena pandemijom SARS-a, samo 15 procenata ljudi smatra da je prijetnja korona-virusom pretjerana.

DW:  U Galupovom saopštenju za javnost citira se vaša rečenica: „Nema sumnje da je povratak normalizacije u svijetu počeo bez proklamovane ‘nove normalnosti’.” U Njemačkoj su ljudi na ulicama, prodavnice su otvorene… Ali pošto su svi noćni klubovi, skoro svi bioskopi i pozorišta, većina barova, pa čak i mnoge umjetničke galerije i dalje zatvoreni, a turista je vrlo malo, gradovi kao Berlin su daleko od normalnog, i to ne samo ekonomski. Jeste li sigurni da ovo nije „nova normalnost”?

Kančo Stojčev: Naša zapažanja se zasnivaju na onim zemljama u kojima su već ukinute restrikcije uvedene zbog korone. Moj stav o toj „novoj normalnosti” o kojoj se mnogo raspravlja jeste da se ona sastoji od nečeg nenormalnog. Izolacija u društvima je uvijek bila i ostala nenormalna. Ljudska bića su ljudska bića, jer su u intenzivnoj interakciji. Interakcija putem interneta je dostignuće koje nadopunjuje naš direktan kontakt, ali ne bi trebalo da nadomjesti ili zamijeni stvarnost.

Obrazovanje se ne sastoji samo u znanju koje se sada prenosi putem interneta. Radi se o ličnoj interakciji koja se ne može zamijeniti učenjem na daljinu. Rad kod kuće može biti produktivan u pogledu rezultata, ali rad je mnogo više od njegovih rezultata, spada u osnovne oblike ljudske interakcije. To su samo dva primjera te „nove normalnosti” koja bi predstavljala dehumanizaciju i koja bi dovela u pitanje neke naše osnovne slobode.

DW: U izvještaju ste napisali da je podrška vlastima u vezi sa koronom svuda bila i ostala velika – ali da ima i značajnih promjena. Šta se promijenilo i gdje?

Kančo Stojčev: Podrška vladama i dalje je visoka: 63 odsto ispitanih podržava mjere vlasti protiv korone, samo 34 odsto ih odbija. U zemljama kao što su Južna Koreja, Malezija i Švajcarska, podrška raste, a u Kazahstanu i Bugarskoj vrijednosti između marta i aprila su i sada približno iste.

Suprotno tome, odobravanje je značajno niže u Japanu (33%), Bosni i Hercegovini (36%) i Velikoj Britaniji (38%). A vladu predsjednika Trampa i dalje podržava 40 procenata – osam odsto manje nego u aprilu – ali 55 procenata je odbacuje. U Rusiji je vlada takođe izgubila pet procenata po ovom pitanju.

Odobravanje vladine politike u vezi sa koronom dijelom naravno zavisi od toga da li se smatra da je korona pod kontrolom. Globalno mišljenje je po tom pitanju veoma podijeljeno: 44 odsto kaže da je virus pod kontrolom, a 49 odsto smatra da nije. Ali kada se pogleda po zemljama, raspon je ogroman – kreće se od 15 odsto Japanaca, do 95 odsto ispitanika u Gruziji, koji vjeruju da je virus pod kontrolom.

Ono oko čega se slaže većina ispitanika u većini zemalja jeste finansijski uticaj korone. U 14 od 19 ispitanih zemalja, većina kaže da su im se prihodi u domaćinstvu smanjili. Najviše su pogođene porodice na Filipinima (88%) i u Pakistanu (87%).

DW: Kada ljudi sa kojima je Galup razgovarao očekuju da će život ponovo biti kao prije korone?

Kančo Stojčev: O tome ne postoji jasna slika. 41 odsto anketiranih vjeruje da će se sve normalizovati do kraja godine, 47 odsto su drugačijeg mišljenja. Najoptimističniji su ljudi u Kazahstanu (65%), Bugarskoj (61%), Maleziji (60%) i Pakistanu (59%), dok su tri članice G7 – Japan (11%), SAD (28%) i Velika Britanija (20%) – najviše zabrinute. Čini se da optimizam u pogledu normalizacije zavisi od toga kako ljudi percipiraju krizu u svojim zemljama i ocjenjuju rad svoje vlade.

U saopštenju za štampu pišete: „Nešto novo se dešava – ne u našim tijelima, već u našim glavama. I veoma je slično novoj religiji, novom egalitarističkom kultu. Koja religija, koji kult?

Sloboda i ravnopravnost su stubovi naše zapadne civilizacije. Ukratko, to je suština razmišljanja političke desnice: „Jednaki smo jer smo i ako smo slobodni”. Koncept lijevog krila je suprotan: „Slobodni smo jer smo i ako smo jednaki”.

Reakcija globalne masovne svijesti na kovid-19 je ove druge, ljevičarske vrste: kaže se da je naša sloboda zasnovana na krajnje svetom objektu – tijelu. Bez obzira da li to prihvatamo ili ne, nameće se „logičan” zaključak: „Isti smo zbog svojih tijela”. Tijelo je novi kult koji će uništiti našu civilizaciju, jer žrtvuje ličnost i sva naša osnovna prava za koja su se borili i umirali milioni naših predaka.

Virusi nemaju „talase”. Virusi ne napadaju i ne povlače se. Virusi se ne mogu jednom zauvijek uništiti – za to bi trebalo da nestane naša planeta. Virusi su dio našeg života. Ako to negiramo, postajemo žrtve kulta sa potencijalno pogubnim posljedicama.

Kančo Stojčev je predsjednik Instituta za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Gallup International Association (GIA) sa sjedištem u Cirihu. Tu organizaciju ne bi trebalo miješati s američkom firmom istog naziva Gallup Organization sa sjedištem u Vašingtonu, koja se u medijima često navodi samo kao „Gallup”.