Ko u BiH vodi glavnu riječ u borbi s COVID-om 19?

epa08286050 An employee works at the Sciensano Scientific research and analyse center in Uccle, Belgium, 11 March 2020. Belgium's health ministers announced a total of 314 cases of Covid-19 and one dead since the start of crisis. EPA-EFE/OLIVIER HOSLET

Gube li ljekari, koje smo prije samo mjesec-dva nazivali ‘herojima u bijelom’, moć da odlučuju o pitanjima od svoje struke?

Pandemija COVID-a 19 na globalnom nivou prema zvaničnim brojevima ulazi u novu fazu. Situacija u regionu Zapadnog Balkana pokazuje da se ne može govoriti o smirivanju situacije. Međutim, ne može i ne smije se na tu pojavu gledati jednosmjerno. Život mora ići dalje, a on se zasniva na radu. Kako pomiriti zdravstvenu situaciju uzrokovanu pojavom novog virusa sa poljuljanom ekonomskom perspektivom? U sve se uključuje politika.

Balkan je ovog proljeća pored pandemije osjetio još prirodnih nesreća. Zemljotresi, poplave i pokretanje klizišta su tjerali ljude na zbližavanje, ali ni blizu onim aktivnostima koje su se mogle izbjeći, poput utakmica, turnira, masovnih skupova i zabava. Na sve dolaze izborne aktivnosti u svakoj od država regije. U svemu učestvuju ljudi od društvene moći, poznati i bogati, pa je i prilično čvrsti režim karantina i zabrana s početka epidemije postao „prestrog i nepotreban“.

Popuštene su mjere zaštite kojim su rukovodili krizni štabovi i ljekari, pa se region uvrštavao u sami vrh uspješne borbe sa virusom. I na samu naznaku mogućeg povratka restrikcija uslijedile su izjave političara da „povratka na staro neće biti“. Redala su se obećanja iz samih državnih vrhova. Ekonomija se spasiti mora i treba naučiti živjeti s virusom je postala generalna poruka. Ta poruka jeste jasna, ali ne i saznanje ko sada vodi glavnu riječ u borbi s virusom – političari i privrednici ili ljekari?

„Mislim da je ovo dilema cijele planete. Da li će više žrtava ostati poslije virusa ili ako bi sve stalo? Siguran sam da kapitalizam ne smije da izgubi i da će po cijenu svih žrtava COVID-a 19 morati život da ide dalje. Čak i ovo sadašnje zatvaranje granica Hrvatske prema BiH za cilj ima da dovede Nijemce i ostale turiste iz EU na Jadran, jer je neko procijenio da je to isplativije od dolaska Balkanaca. Naravno i ovdje dolaze do izražaja klasne razlike i možemo reći da virus napada ljude, ali sistem ljude različito tretira. Neki su jednakiji od drugih i to nije ništa novo. Tragično je to što u 21. vijeku nemamo društvo koje može da izdrži šest mjeseci karantina i pored sve tehnologije“, smatra Srđan Puhalo, psiholog i komentator društvenih zbivanja.

Ko ima kontrolu nad zdravstvom?

Ali kako i postaviti karantin stanovništvu kada se ne može u samoizolaciju staviti političare koji su bili u kontaktu sa pozitivnim sportistima? One koji su učestvovali u masovnim okupljanjima u zemljama sa visokom stopom zaraženih i umrlih, poput vojne parade u Moskvi? Gube li ljekari, koje smo prije samo mjesec-dva nazivali „herojima u bijelom“, pljeskali im i nagrađivali, moć da odlučuju o pitanjima od svoje struke?

„’Heroji u bijelom’ nisu samo heroji za vrijeme pandemije. Njihov svakodnevni posao nosi veliku odgovornost, a ova pandemija nam je samo potvrdila koliku zahvalnost im dugujemo i koliko je važno ojačati cijeli zdravstveni sistem. Naši zdravstveni radnici možda nisu trenutno toliko medijski eksponirani, ali oni i dalje 24 časa, svakog dana, brinu za naše zdravlje“, kaže Alen Šeranić kao ljekar-epidemiolog.

Kao političar i ministar zdravstva u bh. entitetu Republika Srpska kaže da panedemija neminovno ostavlja posljedice na svaki segment naših života, te da ne bira ni sektore, ni ljude. Da je riječ o jednoj lančanoj reakciji koja je svima promijenila svakodnevnicu, od medicinara do radnika u bilo kojoj oblasti privrede.

„Ne mislim da su druge oblasti preuzele kontrolu nad zdravstvom. Ono je i dalje u prvom planu, ali naše društvo se suočava i sa nekim drugim posljedicama koje su uzrokovane pojavom virusa korona, kao što je to slučaj sa ekonomijom. Moram da podsjetim da je vanredno stanje u Republici Srpskoj trajalo skoro mjesec dana, tako da su pojedini privredni subjekti bili onemogućeni da rade. Naše institucije su, pored ulaganja u zdravstvo, usmjerene i na borbu sa ekonomskim posljedicama. Trebaće vremena da se jedan proizvodni, poslovni ili bilo koji drugi proces, koncipiran i organizovan u tržišnim uslovima, prilagodi i organizuje tako da se ispoštuju sve preventivne mjere u cilju sprečavanja širenja virusa, a da pri tome radna mjesta i profit ostanu što manje ugroženi. Zato je ovo je vrijeme kada svi moramo imati razumijevanja jednih za druge, jer samo tako možemo da prevaziđemo pandemiju sa kojom se trenutno suočava i ostatak svijeta“, smatra Šeranić.

Njegov kolega iz Zenice, član Kriznog štaba Zeničko-dobojskog kantona i načelnik Odjela za infektivne bolesti Kantonalne bolnice smatra da je politika ipak preuzela kontrolu nad zdravstvenom situacijom u cijelom regionu.

„To preuzimanje je sve više izraženo kako se približava vrijeme izbora. Sada se nastoji kapitalizirati ranija zaista povoljna epidemiloška situacija, međutim ovaj očekivani skok novozaraženih pokvario je dobro planiranu političku strategiju. Zbog toga se orginiziraju masovna okupljanja bez ikakve zaštite, prave pučke fešte, prerano se ukidaju sve mjere i pravi se situacija kao da korone nikad nije ni bilo. Ustvari, pojedini zdravstveni radnici koriste se samo da bi svojim preostalim autoritetom pravdali nesuvisle politčke odluke i brigu za ekonomiju“, poručuje primarijus Ednan Drljević.

Pravila (ni)su ista za sve

Naglašava da su mjere učinjene u entitetu Federacija BiH do prije mjesec dana imale izvanredan epidemiloški učinak  i pošto su pravovremeno uvedene, smanjen je broj oboljenja i smrtnost više od pet puta. Tadašnje rezultate stavlja u današnji kontekst.

„U budućnosti nas očekuje bitka u tri pravca – borba za zdravlje naroda, za psihičku stabilnost i borba za ekonomiju, a niti jedan od tih faktora nema prednost nad ostalima. Nema sumnje da će po staroj navici sav nerad i neuspjeh antikovid mjera biti isporučen BIH, a prvenstveno Federaciji BiH. Klasično vraćanje karantine i policijskog sata bi bile zadnje mjere ukoliko dođe do naglog pogoršanja, ukoliko broj novozaraženih u zadnjih sedam dana bude veći od 50 na 100.000 stanovnika. Ukoliko se budu poštovale sve mjere koje su još uvijek na snazi, pa se budu drastično kažnjavali svi oni koji krše te mjere, ukoliko se svi oni koji dolaze u BIH testiraju PCR testom, te se ostvari epidemiloški nadzor nad putnicima koji ulaze u BIH od mjesta ulaska do krajnjeg odredišta, utoliko neće biti potrebe za uvođenjem dirastičnih mjera“, zaključuje Drljević.

Razvoj situacije, relativizacija nekadašnjih i sadašnjih brojeva zaraženih i umrlih sa tadašnjim i sadašnjim mjerama slijedom logike govori da bi trenutno morali svi biti disciplinovaniji, jer se ostvaruju rekordne brojke pozitivnih na korona virus. Ili smo početkom proljeća bili nepotrebno zatvarani u izolacije i novčano kažnjavani?

„Prethodno donesne mjere su bile u skladu sa tadašnjom epidemiološkom situacijom, kako u svijetu, tako i kod nas. Tada raspoloživim saznanjima o samom virusu, kapacitetima zdravstvenih ustanova i mnogim drugim značajnim karakteristikama, kao i podacima koji su se prikupljali u Republici Srpskoj i u regionu. Ono što moram da naglasim je da je Republika Srpska i dalje u vanrednoj situaciji, a dalja dinamika popuštanja, restrikcija ili uvođenja novih mjera svakako će biti u skladu sa dinamikom epidemiološke situacije, te podacima i preporukama Insitituta za javno zdravstvo Republike Srpske“, napominje Alen Šeranić.

Podsjećanja radi, u Bosni i Hercegovini se pojava novih klastera vezivala za proizvodne pogone u Tešnju i Modriči. U Hrvatskoj na zadarski klaster zbog teniskog turnira, te zagrebački iz klubova i restorana sa narodnom muzikom. I u Srbiji su pomenuti klubovi mjesta širenja zaraze, ali 57 posto inficiranih ne zna gdje je moglo pokupiti virus. U pomenutim zemljama ljekari govore da su pravila ista za sve i da svi moraju provoditi preporuke kriznih štabova. Iskustva kažu – osim nekih!

Al Jazeera