Je li krivo Vučićevo ushićenje Kinom: Zašto su Srbi ostali bez pomoći Brisela?

Evropska komisija usvojila je danas prijedlog o makrofinansijskoj podršci od 3 milijarde eura za deset partnera iz procesa proširenja i EU susjedstva, kako bi im pomogla u borbi protiv ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom koronavirusa.

Među navedenim zemljama nema Srbije, a u Briselu kao objašnjenje navode da Srbija nije tražila spoljnu finansijsku pomoć.

„Srpske vlasti trenutno ne vide potrebu za spoljnom finansijskom pomoći i zato se nisu obratile MMF-u za finasijsku podršku“, kažu u Evropskoj komisiji na pitanje zašto je Srbija izuzeta iz ovog paketa pomoći.

Evropska komisija navodi da će pomenuta sredstva u visini od 3 milijarde eura biti osigurana uz podršku MMF-a, a jedan od kriterijuma za dobijanje ove pomoći je zahtjev zemlje MMF-u za pokretanje Instrumenta hitnog finansiranja, sa čim je, kako ističu, Srbija bila upoznata.

Prema najavi iz Brisela, makrofinansijska podrška od 3 milijarde eura biće raspodijeljena na zemlje koje su se obratile MMF-u za hitnu pomoć zbog problema u platnom bilansu.

Predviđeno je da će Albanija dobiti 180 miliona, BiH 250 miliona, Gruzija 150 miliona, Jordan 200 miliona, Kosovo 100 miliona, Moldavija 100 miliona, Crna Gora 60 miliona, Sjeverna Makedonija 160 miliona, Tunis 600 miliona i Ukrajina 1,2 milijarde eura.

Ova sredstva biće dostupna tokom 12 mjeseci u formi zajmova po visoko povoljnim uslovima kako bi se pomoglo zemljama da pokriju neposredne i hitne finansijske potrebe, navode u Komisiji.

No, mnogi su uvjereni da se u pozadini nesporazuma ozmeđu Srbije i Brisela kriju drugi razlozi.

Podsjećamo, Evropska komisija je raije odobrila paket interventne pomoći državama Balkana koji obuhvata finansijsku pomoć od 410 miliona eura za svih šest zapadnobalkanskih zemalja.

Srbiji je namijenjeno 15 miliona eura kao urgentna podrška zdravstvenom sektoru i više od 78 miliona eura za obnovu, poslije okončanja krize.

Šef evropske diplomatije Josep Borell zamjerio je Beogradu što je prešutio pomoć EU Srbiji vrijednu skoro 100 miliona eura, dok je velikim džambo plakatima zahvaljivao Kini za pomoć koja je višestruko manje vrijedna od pomoći EU. Beograd se pravdao da su džambo plakati zahvale Kini štampani u privatnoj režiji tabloida Informer. No, to opravdanje nije prošlo u Briselu s obzirom na rasprostranjeno uvjerenje kako je Informer neformalno glasilo Aleksandra Vučića i njegovih naprednjaka.

Većina političkih analitičara je uvjerena kako je sukob Beograda i Brisela eskalirao 24. marta kada su ministri za evropske poslove zemalja članica EU-a postigli politički dogovor o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poduzimao je sve kako bi EU otvorila pregovore i sa Srbijom, no kada u tome nije uspio, pokrenuo je histeričnu kampanju protiv EU koja nije ostala neprimijećena u Briselu.