Firme u BiH prave vrhunsku opremu, vlast favorizuje uvoz i donacije

Bosna i Hercegovina je u borbu sa pandemijom novog korona virusa ušla bez dovoljno opreme za uspješno suprostavljanje nepoznatom virusu. Ali, tu je bila uz rame najvećem broju zemalja svijeta. Međutim, ova država borbu treba voditi svojim najbitnijim resursom – sposobnim ljudima.

Bez obzira što je znatan broj vrhunskih stručnjaka napustio svoju domovinu, te se potvrdio širom svijeta i oni koji su ostali pokazuju da se na njih najozbiljnije može računati. Još samo da ih sistem kao takve prepozna.

A i kada ih ne prepozna, neka ih barem ne ponižava!

Dva mjeseca nakog izbijanja pandemije u Bosnu i Hercegovinu se i dalje, kao vid humanitarne pomoći, dopremaju maske, zaštitna odjeća i obuća, viziri, dezinficijensi… Za transport takve robe se izdvajaju ogromna sredstva ili se dostava strane opreme smatra političko-diplomatskim uspjehom prve vrste. Dio bh. javnosti ne odobrava takve poteze i smatra ih duplo pogubnim za društvo u cjelini.

„Nema nikakve potrebe za pomoći te vrste. Naši proizvođači raspolažu sa dovoljno kvaliteta, kapaciteta i znanja da isporuče tu vrstu opreme i proizvoda. Mislim da vlasti trebaju početi kupovati od domaćih proizvođača. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva FBiH je već reagovalo u tom smislu i zatražilo da se ubuduće u javnim nabavkama ide na domaće proizvođače gdje god je to moguće. Pokazali smo to i u oblasti proizvodnje hrane. Kada su granice odjednom postale neprohodne, a tokovi snabdijevanja otežani. Police marketa su na kratko ostale poluprazne, jer su prije toga bile popunjene, u najvećem dijelu, uvoznim proizvodima. Domaći proizvođači su vrlo brzo reagovali i stavili svoje kapacitete u puni pogon. Desetak dana imali smo neku vrstu ‘panične’ kupovine. Međutim, situacija na tržištu je normalizovana. To ne bi bilo moguće da domaći proizvođači nisu od ranije imali kvalitetan asortiman i kapacitete koji mogu zadovoljiti potrebe stanovništva. Takav je slučaj i u ostalim sektorima“, smatra Adis Hasaković, stručnjak za političku komunikaciju i vlasnik agencije za strateško komuniciranje i PR.

Domaća proizvodnja

Iako nije bilo dovoljno respiratora i testova, sve ostalo je vrlo brzo bilo na raspolaganju. Po analizama privrednih komora u ovoj zemlji je 40.000 radnika zaposleno u tekstilnoj industriji. Da je svako od njih napravio samo po jednu masku dnevno, za dva mjeseca bi napravljeno bilo 2,4 miliona zaštitnih maski. Zato je dostava takvog artikla iz inostranstva postala apsurdna.

„Sve kapacitete koji imaju preduvjete za to smo preusmjerili u proizvodnju zaštitne opreme, što je još jedna potvrda naše  snage i mogućnosti prilagođavanja u vrlo kratkom roku. U samo nekoliko sedmica, proizvedeno je više miliona komada zaštitnih maski i desetine hiljada zaštitnih odijela i druge opreme, koji su isporučeni prvenstveno u BiH, ali i u regiji. Zahvaljujući internim resurima, kvalitetnom lancu snadbjevanja i poznavanju procesa proizvodnje zaštitne opreme i medicinskih maski, u veoma kratkom roku smo uspjeli preusmjeriti proizvodnju na većini naših lokacija u BiH, pa čak i razviti materijele koji se koriste za zaštitnu opremu i ispunjavaju sve potrebne preduvijete i laboratorijski su testirani“, navodi Aida Salkić PR Prevent Grupacije.

Industrija deterdženata iz Tuzle je u proteklom periodu adekvatno odgovorila na brojne i velike zahtjeve tržišta, opskrbljujući cijelu BiH – od javnih zdravstvenih ustanova, institucija vlasti, kriznih štabova, preko službi lokalnih zajednica, pa do apoteka i maloprodajnih trgovina.

„Stručni tim tehnologa je razvio sredstvo za dezinfekciju za koji su dobili certificirani izvještaj o dokazu na učinkovitost i širok spektar mikrobicidnih djelovanja. Antibakterijsko sredstvo za dezinfekciju ruku najtraženiji je proizvod u doba pandemije COVID-19 virusa. Dokazano dezinfikuje, stvarajući zaštitni film na rukama koji ima višesatno zaštitno djelovanje. Sredstvo je na bazi alkohola i dokazano uništava 99 posto poznatih bakterija i gljivica. Osim sredstva za dezinfekciju ruku, proizveli su i sredstvo za ruke i površine, te Antibacterial sredstvo za dezinfekciju svih površina. Dita za ovaj asortiman antibakterijskih proizvoda ima sve potrebne certificirane izvještaje ovlaštene institucije. Obzirom da su ovi proizvodi napravljeni po recepturama i standardima evropskih propisa, Dita je spremna da uz pomoć već razvijene mreže partnera, odgovori i tržištima EU, ali kao i do sada, prioritet je tržište naše zemlje“, poručuju iz Dite Tuzla.

Ne nedostaje ni proizvoda Bosnalijeka, te brojnih manjih proizvođača dezinficiensa. Nema problema ni u oblasti transporta, jer Željeznice FBiH bilježe značajne transporte roba i time u periodu krize obaraju poslovne rekorde. Ne manjka ni vizira i rukavica koje se proizvode od kućne radinosti, preko univerzitetskih laboratorija do fabričkih pogona.

Zadatak sistema

Restruktuirati privredu ili barem neke njene dijelove je ipak zadatak sistema. Federalni organi poručuju da se moraju pripremiti mjere za izvozno orijentisane firme, koje mogu obezbijediti kompenzaciju za robu koju uvozimo i sve one koje svoje proizvodne programe mogu prilagoditi tržištu, da to učine na što bolji i brži način.

„Nisam siguran koliko će se njih uspješno restruktuirati i ostati u tom poslu. Možda dva od deset preduzeća. Na početku krize smo nešto morali uvoziti, jer nismo imali u svojoj vlastitoj proizvodnji. Nešto nismo morali, ali i to je stvar više faktora, od politike do diplomatije. Definitivno nismo za sadake i nadam da će mjere koje slijede biti komplementarne i pratiti dinamiku mjera Vlade FBiH i da će privrednici, a tu primarno mislim na mala i srednja preduzeća i obrte, imati u kratkom roku na raspolaganju potrebna sredstva, a sve s ciljem da zajedno istrpimo krizu i popravimo posljedice koje će ostaviti”, kaže Amir Zukić, federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta.

Kukić: Nekompetentni ljudi

„Sve to je normalna posljedica onoga što u BiH imamo. A imamo dvije bitne stvari – političku klasu koja ne pokazuje nikakvu volju da gradi državu i društvo s jedne strane i nekompetentne ljude na pozicijama upravljanja državom i društvom. I po jednom i po drugom je BiH na samom svjetskom vrhu – tamo gdje se godinama nalazi i po kriminalu i korupciji. Usput, nemojmo amnestirati ni građane. Jer, oni omogućuju takvima da se održavaju na vlasti i zagorčavaju život i njima i njihovoj djeci. I samo oni, građani BiH, mogu tu priču promijeniti. Dogodi li se to, ni vi nećete postavljati pitanja poput ovog kojeg ste postavili meni“, kaže akademik Slavo Kukić.

Naši sagovornici iz privrednih društava naglašavaju značaj ulaganja u domaću proizovodnju i razvoj vlastitih brendova. Uvoz je u određenoj mjeri  i dalje neophodan, posebno za specifične proizvode koji nisu dovoljno razvijeni ili dostupni na našem tržištu i koji uvijek mogu biti korektor u oblasti cijena. No, većinu mi možemo i moramo ponuditi svijetu.

Bosna i Hercegovina je 80-tih godina prošloga vijeka bila nosilac aktivnosti najsofisticiranijih tehnoloških procesa, predvođenih Energoinvestom. Uslijedio je strašan rat i po nekima još strašnije poraće. 25 godina poslije, ova zemlja nije morala biti kao Njemačka 1970., ali je mogla pratiti Ruandu čiji su se nekadašnji Hutu i Tutsi ratnici uhvatili u koštac sa svemirskim programom kroz slanje telekunikacionog satelita u orbitu.

Dok se čeka sistemsko ulaganje u naučno-istraživačka djelovanja koji će probiti nakupljeni talog koji po površini bistru vodu pretvara u baru, bosanskohercegovački Srbi, Bošnjaci i Hrvati, predvođeni vlastitim elitama, raspravljaju kome su Mađari poslali više maski, kako dezinfikuju Rusi i zašto ništa ne šalju Arapi? Barem hurme!

 Al Jazeera