Prva ozbiljna analiza ekonomskih posljedica Covida 19 na BiH, sa prijedlogom mjerai rješenja

Prošle sedmice je u bosanskohercegovačkom medijskom i akademskom prostoru predstavljan izvještaj „COVID-19 Ekonomske posljedice za Bosnu i Hercegovinu, mjere i rješenja“ koji je u izdanju Friedrich Naumann Stiftug izradila grupa tuzlanskih ekonomista magistar Faruk Hadžić, te dr. sc. Damir Bećirović i magistar Admir Čavalić sa Visoke škole IPI Akademija Tuzla.

Radi se o prvom takvom izvještaju u BiH, a ovaj dokument je jedinstven zbog svog holističkog pristupa problemu, jer osim mjera ekonomske prirode, dokument problematizuje i način komuniciranja mjera prema javnostima, psihološke aspekte i tzv. arhitekturu izbora, ali i nudi inspiraciju preduzetnicima na koje ova kriza ima najizraženije uticaje u smislu ugroženosti i neizvjesnosti poslovanja kako da svoje poslovne modele prilagode postojećim uslovima na tržištu.

Urednik izdanja Adan Huskić ističe da je Covid-19 pandemija prevashodno zdravstvena i ljudska katastrofa koja je zadesila svijet. Uticaj koji će pandemija imati na cjelokupni život, društvo i politiku su nesagledivi. Ekonomski efekti krize će se posebno osjetiti u manje razvijenim državama, gdje spada i Bosna i Hercegovina. Govoreći o ekonomiji, Fareed Zakaria je rekao da trenutna kriza nije recesija, nije ni Velika depresija, već Velika ekonomska paraliza. Svoj skromni doprinos trenutnoj debati o načinima borbe protiv krize u koju je BiH upala, Fondacija Friedrich Naumann daje kroz objavljivanje ovog izvještaja.

„Izvještaj razrađuje tri moguća scenarija dešavanja u BiH, a ako želimo ostvariti one najoptimističnije već smo trebali reagovati. Izvjestaj nudi 50-tak mjera i nadamo se da će one pomoći da donosioci odluka reaguju na pravi način, pri čemu ponuđena rješenja ne znače nužno smanjenje prava i benefita, jer važno je u ovom momentu održati i potrošnju na nivou koji bi jamčio finansiranje osnovnih javniih potreba“, rekao je Faruk Hadžić.

Damir Bećirović ukazuje na posebnu dimenziju problema ukoliko ne dođe do skorijeg ublažavanja mjera restrikcije kretanja i rada.

U narednim mjesecima nas očekuje otvaranje pitanja ljudskih i političkih sloboda, ukoliko ne bude načina da se ublaže stroge mjere ograničenja kretanja ljudi i pružanja određenih privrednih usluga. U tome nam može pomoći korištenje modela tzv. libertarijanskog paternalizma koji je razvio ekonomski nobelovac Richard Thaler, kako bi se zadržale smjernice socijalnog distanciranja, korištenja zaštitne opreme i uopšte obzirnosti prema okruženju, a bez dodatnih mjera koje u osnovi krše ljudske i političke slobode“.

Admir Čavalić naglašava nužnost očuvanja valutnog odbora i dosadašnje moetarne politike u BiH.

„Nesmije se ugroziti nezavisnost Centralne banke BiH. Monetarna stabilnost nema cijenu i trenutno predstavlja najzdraviji segment ovdašnje ekonomije. Država ima bezbroj drugih oblika ekonomske politike koje može iskoristiti, a koje ne koristi, tako da je suvišno dovoditi u pitanje integritet Centralne banke, pogotovo u svjetlu strelica koje prema Centralnoj banci ovih dana upućuju iz RS-a“.