Političari u sukobu sa zakonom: Evo za šta su suđeni i kako su presuđivani

Međutim, optužnice i istrage su jedno, a realnost su oslobađajuće presude ili blage uslovne kazne.

Povodom previranja u SP, pod lupu javnosti ponovo je došao lider te stranke i ministar u Vladi RS Petar Đokić i njegova presuda iz 2007. za krivično djelo prevare tadašnjeg „Telekoma RS“, kada je osuđen na tri mjeseca zatvora.

Postupak protiv Đokića je svojevremeno došao i do Ustavnog suda BiH koji je odbacio njegovu apelaciju protiv presude Apelacionog suda Brko distrkta.

U obrazloženju odluke, Ustavni sud se poziva na nalaze brčanskog suda, koji je utvrdio da je su Đokić i ostali u „Intermarketu“ dobili pretplatničke brojeve na osnovu kojih su suprotno članu 7. Zakona o komunikacijama omogućili jednosmjerno povezivanje telefonskih pretplatnika iz inostranstva u BiH na način da time zaobiđu međunarodne centrale „Telekoma RS“ i da su ti pozivi registrovani sa spornih telefonskih brojeva kao lokalni i međumjesni.

Međutim, Đokić je novinarima CIN, u čijoj bazi se mogu naći i podaci o sudskim postupcima protiv političara, rekao da se više ne vodi u evidenciji kažnjenih.

Svakako, Đokić nije jedini ni najgori po ovom pitanju od istaknutih političara u Srpskoj i BiH.

Tužilaštvo BiH nedavno je potvrdilo optužnicu protiv bivšeg ministra bezbjednosti, sada poslanika SDS Dragana Mektića i nekoliko njegovih saradnika, za zloupotrebu položaja pod optužbom da su počinile krivično djelo visoke korupcije koja šteti međunarodnom ugledu BiH u međudržavnom projektu koga finansira Delegacija EU.

Kao i ostali, Mektić smatra da je ovo „politički montirana optužnica“ protiv njega.

Malo je poznato da je doskorašnji lider DNS Marko Pavić u julu 2005. priznao krivicu da je kao tadašnji ministar saobraćaja i veza u Vladi RS pričinio štetu budžetu BiH i RS tako što je prihod od taksi isplaćivao radnicima mimo redovnih primanja.

Sebi je isplatio iznos od 11.680 KM. Za nesavjestan rad u službi osuđen je na uslovnu kaznu od šest mjeseci, novčanu kaznu od 25.000 KM i obavezu da uplati iznos koji je sebi isplatio.

Cickova tri postupka

Načelnik opštine Sokolac Milovan Cicko Bjelica imao je tri krivična postupka. Prvi put je 2013. osuđen na uslovnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine zbog oštećenja povjerilaca.

Prema presudi, Bjelica je nakon gašenja i likvidacije privatnog preduzeća bio obavezan da isplati povjerioce, ali je nakon toga imovinu prenio na svoju ćerku, čime je izigrao one klojima je ostao dužan.

Drugi postupak je protiv njega pokrenut pred Sudom BiH zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja, ali je oslobođen 2006. godine.

Treći put je osuđen 2009. na uslovnu kaznu od deset mjeseci, takođe za nesavjesan rad u službi. Nije poznato da li je bilo drugostepenih presuda.

Njegov stranački lider Mirko Šarović je 2005. bio optužen za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i udruživanje radi vršenja krivičnog djela.

U pritvoru je proveo godinu dana te dobio oko 100.000 KM odštete jer ga je Sud BiH na kraju oslobodio optužbi. Šarović je optužen da je 1998. kao povjerenik Grada Istočno (tada Srpsko) Sarajevo potpisao odluku o osnivanju preduzeća „Mates“ sa namjerom pribavljanja koristi preduzeću.

Optužnica ga je teretila da je zbog njegovih odluka korist imalo i bijeljinsko preduzeće „ManCo“, vlasništvo Momčila i Draženka Mandića te preduzeće „Terpentin“.

Dalje, delegat SNSD u Domu naroda BiH Lazar Prodanović svojevremeno se našao na optuženičkoj klupi za zloupotrebu položaja u vrijeme kada je bio direktor Zdravstvenog centra Zvornik.

Optužen je da je u periodu od 30. marta 1999. do 13. oktobra 1999. omogućio Javnom fondu za zdravstveno osiguranje RS da dođe u posjed poslovnog prostora od 25.100 KM. Oslobođen je optužbi 2008.

Srpski član Predsjedništva BiH i predsednik SNSD Milorad Dodik imao je nekoliko postupaka pred pravosuđem, ali nikada nije proglašen krivim. U krivičnom postupaku 2004. bio je optužen za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja, ali je oslobođen 2006.

Dodika su teretili da je u vrijeme predsjedavanja Vladom RS u namjeri da sebi i drugima pribavi imovinsku korist zloupotrebio službeni položaj u vezi sa kupovinom odijela i korištenjem stanova članova Vlade. Usput rečeno, tužilac u tom predmetu bio je aktuelni predsjednik VSTS BiH Milan Tegeltija.

U Krivičnom postupku iz 2009. Dodik je imao status osumnjičenog za navodne malverzacije tokom gradnje zgrade Vlade RS. Tužilaštvo BiH je kasnije veći dio predmeta prebacilo tadašnjem Specijalnom tužilaštvu RS koje je nekoliko mjeseci kasnije obustavilo istragu zbog nedostatka dokaza.

U istom predmetu, SIPA je 2009. osumnjičila još 14 osoba, među kojima i tadašnjeg ministra saobraćaja, a sada predsjednika NSRS Nedeljka Čubrilovića. I protiv Čubrilovića je istraga obustavljena iz istih razloga.

Bivši srpski član Predsjedništva BiH i počasni predsjednik PDP Mladen Ivanić našao se se na čelu grupe funkcionera koje je Tužilaštvo BiH optužilo 2007. za zloupotrebu položaja, zločinačko udruživanje, podstrekavanje na zloupotrebu položaja, davanje dara i drugih oblika koristi, ali je oslobođen u julu 2010.

U optužnici je bilo navedeno daje Ivanić, u to vrijeme premijer RS, pridobio korist za preduzeće Trgokomerc d.o.o. u iznosu od 512.942 KM istovremeno nanoseći štetu JP „Srpske šume“ i opštini Ribnik.

Čović veteran u sudu

Lider HDZ BiH i član Kolegijuma Doma naroda BiH Dragan Čović iza sebe ima tri suđenja za zloupotrebu položaja, ali ni jednu presudu da je kriv.

Prvi slučaj iz 2005. zapravo je imao  dva sudska postupka. Tokom prvog je Čović prvostepenom presudom iz 2006. osuđen na pet godina zatvora, da bi se potom 2007. Sud BiH proglasio nenadležnim i predmet proslijedio Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo.

Taj prenos je trajao skoro tri godine, pri čemu je veliki dio dokaza izgubljen. Prvostepenom presudom, Kantonalni sud je Čovića oslobodio optužbi 2012, a tu odluku je potvrdio i Vrhovni sud FBiH.

U drugom predmetu, Čović i Edhem Bičakčić su optuženi da su tokom 1999. i 2000. godine zloupotrijebili položaj ministra finansija, odnosno premijera FBiH i nenamjenski potrošili 7,8 miliona KM iz budžetskih rezervi.

Tim novcem su kupljeni i renovirani stanovi zaposlenim u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Oslobođeni su zbog nedostatka dokaza.

Treći put, Čović i još šest osoba su optuženi da su na tri privatne firme prenijeli dug od 4,7 miliona KM, koje je preduzeće Hrvatske pošte i telekom (HPT) imalo prema tada već nepostojećem Ministarstvu obrane – HVO.

Te firme su poslije naplatile dug u dionicama i tako postale većinski vlasnici Eroneta, najprofitabilnijeg dijela HPT. Ali, tada na scenu stupa „efikasnost“ pravosuđa u BiH – Kantonalni sud HNK je potvrdio optužnicu 14. maja 2010. godine, ali je tražio da se predmet prebaci na Sud BiH u Sarajevu.

Vrhovni sud FBiH je odlučio da se suđenje održi u Mostaru. Čović je oslobođen optužbe jer je nastupila apsolutna zastara krivičnog gonjenja.

Dalje, delegat u Domu naroda BiH Munib Jusufović (SBB) je 2004. osuđen na godinu zatvora je kao načelnik opštine zloupotrebom službenog položaja stekao stanarsko pravo u vrijeme kada nije postojao opšti akt iz stambene oblasti za trajnu dodjelu stanova. Kaznu nije odslužio jer je, kako je rekao, pomilovan i osuđen na uslovnu kaznu.

Delegatkinja HDZ i dugogodišnja ministarka odbrane BiH Marina Pendeš je 2016. oslobođena od zloupotrebe položaja, odnosno optužbi da je omogućila svom savjetniku i stranačkom kolegi Ivi Miri Joviću da prima platu iako nije redovno dolazio na posao.

Petrovićeve subvencije

I bivši načelnik Doboja, a sada poslanik u PS BiH Obren Petrović je bio optužen za isto krivično djelo – da je koristeći svoj položaj u namjeri da drugima pribavi imovinsku korist, kod ovlaštenih lica u ZDP „Elektrodoboj” dodijelio novčana sredstva po osnovu subvencije za električnu energiju u ukupnom iznosu od 123.430,94 KM lokalnim sportskim klubovima, radio i televiziji, stranačkim opštinskim odborima, privatnim preduzećima, iako je znao da oni ne spadaju u najugroženiju kategoriju stanovništva.

Međutim, Okružni sud u Doboju ga je 2017. oslobodio krivice.

Aktuelni ministar bezbjednosti BiH i lider SBB Fahrudin Radončić je 2016. bio optužen za udruživanje radi krivičnih dela, ometanje rada pravosuđa i davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, ali je, kao što pogađate, oslobođen.

Protiv šefa Kluba bošnjačkih delegata u Domu naroda BiH Asima Sarajlića u toku je krivični postupak pod optužbom da je koristeći svoj položaj koji ima kao visoki funkcioner SDA posredovao pri zapošljavanju u „Elektroprivredi BiH“.

Naravno, spisak se ovde na završava i za nabrajanje svih slučajeva trebalo bi mnogo više prostora. Međutim, svima im je zajedničko da su oslobođeni ili blago kažnjeni, piše Srpskainfo.