Kuhinjski predmeti koje svakodnevno koristimo, a vrlo su toksični..

Možda će vas iznenaditi koji posve obični predmeti u kuhinji, s kojima se svi svakodnevno služimo, mogu biti vrlo toksični i opasni po zdravlje ako ih ne koristimo na ispravan način

Kuhinja je u svakom domu jedna od najpopularnijih prostorija jer se tamo kuhaju jela kojima se veselimo, a često se u njoj i jede. No, ona je ujedno i mjesto na kojem se nalaze mnogi skriveni otrovi i potencijalne opasnosti za naše zdravlje. Mnoge stvari koje koristimo u kuhinji, od neprianjajućih tava do plastičnih posuda za čuvanje hrane, mogu u određenim situacijama predstavljati rizik za zdravlje, a to mogu čak i proizvodi za čišćenje ako ih ne koristimo pravilno.

1. Sredstva za čišćenje pećnice i odvoda
Mnoga sredstva za čišćenje pećnice i odvoda sadrže natrij hidroksid, korozivnu tvar koja može uzrokovati ozbiljne opekline ako dođe u kontakt s kožom ili očima. Sredstva za čišćenje pećnice obično su u spreju, što znači da tu tvar vjerojatno i udišete u pluća. A natrij hidroksid, ako se udahne, može uzrokovati bol u grlu koja može potrajati i nekoliko dana. Sredstva za čišćenje odvoda sadrže i natrijev oksid te mogu biti vrlo opasna i to je razlog zašto na njima uvijek stoji upozorenje da pri rukovanju s njima treba nositi rukavice te paziti da prostor u kojem se koriste bude dobro prozračen. Dakle, uključite ventilator ili otvorite sve prozore, a bilo bi pametno i da stavite masku preko usta i nosa kad koristite takva sredstva.

2. Višenamjenska sredstva za čišćenje
Višenamjenska sredstva za čišćenje olakšavaju život zato što se njima mogu očistiti razne površine, no ona sadrže štetnu tvar koja se naziva 2-butoksietanol, glikolni eter koji može uzrokovati niz zdravstvenih problema, od nadraženosti kože i bolnog grla (ako se udahne) do ozbiljnijih bolesti kao što su oštećenja jetre i bubrega.

Ovisno o tipu sredstva za čišćenje, ti proizvodi mogu sadržavati amonijak, perkloretilen (‘PERC’), 2-butoksietanol ili natrij hidroksid, a sve te kemikalije imaju vrlo štetne nuspojave ako se udahnu ili progutaju. Potencijalne zdravstvene komplikacije mogu ići od nadraženosti kože do oštećenja organa.

3. Izbjeljivač
Kad dođe do izbjeljivanja i dezinfekcije, izbjeljivač je prvo za čim ćemo posegnuti iako je i on opasan jer može uzrokovati nadraženost kože, dišne probleme pa čak i smrt. Ako se koristi na pravilan način, izbjeljivač je odličan za dezinfekciju, no on se inače smatra jednom od najopasnijih kemikalija u svakom kućanstvu. Stavite li kap izbjeljivača u 10 litara vode, to možete i popiti, ali pet posto izbjeljivača u vodi bi vam spržilo grlo

Najveća opasnost koja se može dogoditi jest kad se izbjeljivač pomiješa s amonijakom: tada dolazi do stvaranja kloramina koji isparava u zrak, a on može izazvati crvenilo očiju, nadraženosti kože, napadaje astme…

4. Plastične daske za rezanje
Ova kuhinjska pomagala mogu biti vrlo dekorativna i praktična, no kad na njima nastanu rezovi i oštećenja uslijed rezanja oštrim noževima, nastaje cijeli splet pukotina u kojima se razmnožavaju bakterije koje mogu uzrokovati trovanje hranom. Iz istrošenih plastičnih dasaka za rezanje također mogu ispadati i odvajati se gotovo nevidljive čestice plastike koje mogu završiti u vašoj hrani.

Kad je riječ o plastičnim daskama za rezanje, rizik od trovanja kemikalijama je nizak, no velika je opasnost od bakterijskih infekcija. Najbolji način za čišćenje plastične daske je u perilici za pranje posuđa, no kad na njoj nastanu duboke pukotine, više je ni tako nećete moći očistiti pa je takvu dasku najbolje baciti i zamijeniti novom.

5. Aluminijska folija
Aluminijsku foliju koristimo više od stotinu godina i svi je imamo u kuhinji jer je izuzetno praktična za čuvanje svježine hrane. No, aluminij koji se oslobađa iz aluminijske folije (ili iz aluminijskog posuđa) u hranu može predstavljati opasnost za zdravlje. Opasnost od izloženosti aluminiju raste ako u njega umatate ili na njemu pripremate kisele namirnice kao što je to rajčica. Istraživanje objavljeno u časopisu International Journal of Electrochemical Science je pokazalo da kuhanje na visokim temperaturama i korištenje kiselih namirnica u pripremi hrane zaista dovodi do većeg otpuštanja aluminija. Kako biste se zaštitili od takve opasnosti, kisele namirnice nemojte pripremati u aluminijskom posuđu, umatati ih u aluminijsku foliju ili pohranjivati u aluminijskim posudama (primjerice, nemojte stavljati sok od naranče ili toplu limunadu u termos bocu s aluminijskom oblogom iznutra).

6. Plinski štednjaci
Mnogi kuhari i domaćice vole koristiti plinske štednjake zato što se hrana na njima kuha ujednačenije, plamen i toplina su konstantni i omogućuju brži početak kuhanja od primjerice električnih štednjaka.

No, plinski plamenici, naročito ako nemaju pravilno odzračivanje, mogu u zrak ispuštati mješavinu potencijalno opasnih kemikalija i tvari – dušikov oksid, ugljični monoksid i formaldehid- koje mogu pogoršati stanje kod niza dišnih bolesti i bolesti drugih organskih sustava.

Te štetne tvari su u našim domovima obično koncentriranije nego što se mogu naći u vanjskim prostorima, a ako prostor nije dovoljno prozračen, ispuštanje tih tvari iz plamenika može doseći opasnu razinu.

7. Amonijak
Amonijak je u tekućem obliku prisutan u mnogim kućanskim proizvodima za čišćenje zbog svoje učinkovitosti u čišćenju. No, amonijak može uzrokovati niz zdravstvenih problema ako se pravilno ne koristi. Smatra se visoko toksičnim te može teško oštetiti pluća, oči i kožu uzrokujući sljepoću, bolesti pluća i smrt. Njegov intenzivan miris je vrlo prepoznatljiv i nadražujući. Stručnjaci upozoravaju da se amonijak ne bi smio koristiti u zatvorenom prostoru niti udisati. Osim toga, nikada ne miješajte amonijak i izbjeljivač –- rezultat je opasan po život.

8. Prirodna sredstva za čišćenje
Uglavnom znamo koje se tvari i koje opasnosti kriju u sintetičkim sredstvima za čišćenje, no sastojci u nekim prirodnim sredstvima za čišćenje još nisu dovoljno istraženi te ne znamo kolika je njihova toksičnost ako se dugotrajno udišu. Dok renomirani proizvođači na etiketi navode sve sastojke te ne koriste kemikalije za koje se zna ili na koje se sumnja da su toksične, neki proizvođači koji se nazivaju „zelenim” u svoje proizvode kradomice ubacuju toksične tvari.

Prirodna sredstva za čišćenje sadrže ekstrakte biljaka i neke njihove komponente koje nisu dovoljno dobro analizirane i ne zna se točno kakve rizike mogu predstavljati za zdravlje. Na primjer, sredstva za čišćenje koja sadrže naranču možda zvuče kao nešto prirodno s obzirom na to da naranča ima antibakterijska svojstva, no takvi sprejevi nerijetko uključuju i d-limonen, tvar koja može uzrokovati nadraženost kože.

9. Tupi noževi
Oštar nož možda zaista jest najbolji prijatelj svakog kuhara, ali noževi općenito, a naročito ako su tupi, uzrok su najvećeg broja nezgoda koje se događaju u kuhinjama te svake godine zbog njih u SAD-u na hitnoj pomoći završi više od milijun ljudi. Ovaj predmet je više opasan nego toksičan. Jasno je da je oštar nož uvijek opasan, ali zapravo održavanje noževa oštrim dovodi do manjeg broja ozljeda.

Naime, tupi noževi će lakše poskliznuti iz ruke jer je potreban veći pritisak da bi se njima nešto prerezalo, a kad skliznu iz ruke, lako dolazi do porezotine. Dakle, trebalo bi voditi računa da noževe redovito nosite na brušenje, a kad ih podignete morate biti vrlo oprezni s njima.

10. Neprianjajuće tave
Neprianjajuće tave su vrlo zahvalne za čišćenje, no kad se njihova površina zagrije na visoku temperaturu ili postane izgrebana pa komadići zaštitnog premaza ulaze u vašu hranu, mogu postati opasne za zdravlje. Neprianjajuće tave su ‘presvučene’ politetrafluoretilenom (teflonom), kemikalijom koja ima neprianjajuća svojstva, no kad se takva površina zagrije na visoku temperaturu, ona ispušta plinove koji mogu biti toksični, pokazalo je istraživanje objavljeno 2017. u časopisu Environmental Science and Pollution Research. Želite li se zaštiti, teflonske tave nemojte prekomjerno zagrijavati. No, stručnjaci upozoravaju da je ipak najbolje uložiti u kvalitetnu tavu koja će biti trajna i koja neće dovoditi u opasnost vaše zdravlje.

11. Sredstva za pranje posuđa
Ftalati, koje se često naziva i plastifikatorima, su prisutni u gotovo svemu oko nas, od linoleuma na podu do samoljepivih traka i kišnih kabanica. A nalaze se i u mnogim proizvodima za osobnu njegu, kao i u deterdžentu za pranje posuđa. Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, zdravstvene posljedice izlaganja niskim razinama ftalata nisu poznate, ali u istraživanjima se pokazalo da neke vrste ftalata utječu na reproduktivni sustav laboratorijskih miševa. Stoga, postoji opravdana zabrinutost zbog dugotrajne izloženosti ftalatima. Rizik možda nije visok, naročito u usporedbi s nekim drugim tvarima, ali sama činjenica da postoji rizik je dovoljan razlog da budemo oprezni i eventualno posegnemo za zamjenskim sredstvima za pranje posuđa koja nose manje rizika za zdravlje.

12. Plastične posude za čuvanje hrane
Plastične posude i plastične vrećice su uobičajeni predmeti prisutni u svakoj kuhinji, no kad se takvi predmeti zagriju u mikrovalnoj pećnici mogu otpuštati bisfenol-A (BPA) i ftalate u hranu, a naročito ako hrana obiluje masnoćama. To je pokazalo istraživanje objavljeno 2018. u časopisu Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety. Te dvije kemikalije su poznate kao endokrini disruptori, što znači da imaju sposobnost utjecati na razinu estrogena i testosterona u ljudskom tijelu pa čak i utjecati na razvoj mozga i reproduktivnih organa kod fetusa u razvoju

Temperatura i vrijeme su također ključni faktori kad je riječ o zagrijavanju hrane u plastičnim posudama. Drugim riječima, vruća hrana koja duže vrijeme stoji u plastičnoj posudi znači i veću količinu otpuštanja toksičnih kemikalija u hranu. Općenito, stručnjaci savjetuju da je najbolje hranu zagrijavati u keramičkim posudama ili posudama od pyrexa kako bi se izbjegla svaka mogućnost tragova plastike u hrani.

13. Antibakterijska sredstva za čišćenje
Unatoč tvrdnjama da uništavaju bakterije, američka Agencija za hranu i lijekove upozorava da nema nikakvih znanstvenih dokaza da su antibakterijski sapuni i sredstva za čišćenje učinkovitiji u prevenciji bolesti nego korištenje sapuna i vode. Osim toga, dugoročna upotreba antibakterijskih proizvoda za čišćenje, koji sadrže triklosan i triklokarban mogu imati negativne posljedice na zdravlje, što može dovesti do stvaranja otpornosti nekih bakterija na antibiotike, kako je pokazalo istraživanje iz 2015. objavljeno u stručnom časopisu Chemosphere.

Kvaternarni amonijak, još jedna od antimikrobnih tvari prisutnih u antibakterijskim sredstvima za čišćenje i pranje također stvara otpornost nekih bakterija na antibiotike, a može uzrokovati i dermatitis. Stručnjaci upozoravaju da je izuzetno važno da ljudi shvate kakve se sve opasnosti kriju u takvim proizvodima te da nisu ugrožena samo djeca već i odrasle osobe. I odrasli se također trebaju zaštititi od kontakta sa štetnim kemikalijama i od udisanja otrovnih isparavanja.

14. Hrana iz konzerva
Konzervirana hrana je vrlo praktična i prisutna u svakoj kuhinji, ali njihova unutrašnja obloga često sadrži BPA, kemikaliju koja može štetno utjecati na reproduktivni sustav. Teško je uopće pronaći konzerviranu hranu koja ne sadrži BPA. Kad je riječ o dječjoj hrani, neke vrste imaju oznaku da ne sadrže BPA i roditelji bi trebali birati takve proizvode, iako bi bilo najbolje da općenito koriste što manje konzervirane hrane barem za djecu. Svježe ili zamrznute namirnice su puno bolji izbor, kao i gotova zamrznuta hrana. No, ako je zamrznuta hrana u plastičnim vrećicama, nemojte je u njima zagrijavati u mikrovalnoj pećnici.

 

 

 

 

slobodnabosna