EU steže kaiš, manje novca za Balkan?

Evropska unija će na samitu 20. februara raspravljati o budžetu za narednih pet godina, a ako dogovor bude uključivao smanjenje ukupnog budžeta, to bi moglo značiti i manje novca za BiH i druge zemlje u procesu proširenja.

Naime, Sebastijan Kurc, premijer Austrije, najavio je da će ta zemlja uložiti veto na prijedlog da se budžet EU poveća za 1,11 odsto, kako bi se kompenzovao manjak koji je nastao izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz EU. Samo podsjećanja radi, u prošloj godini UK je uplatilo oko devet milijardi evra u evropski budžet više nego što je iz njega dobilo, što znači da bi za naredni petogodišnji period mogla nastati “rupa” od najmanje 45 milijardi evra. Pritom nova Evropska komisija ima ambiciozan plan da značajno poveća izdvajanja za ekologiju i digitalizaciju, a zemlje članice EU koje više novca dobijaju iz evropskog budžeta nego što u njega uplaćuju traže da za kohezione fondove ostane barem onoliko novca koliko je bilo u dosadašnjem budžetu. Tome se protive bogate zemlje članice, poput Austrije, Njemačke i Holandije, koje ne žele da one na štetu svojih poreskih obveznika nadoknade ovaj manjak. Ukoliko evropski budžet bude smanjen, što je izvjesno, otvoreno je pitanje koliko će novca biti za evropske projekte na Balkanu.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina, kaže za “Nezavisne” da je u ovom trenutku teško predvidjeti kako će generalno izgledati naredni budžet EU, a još teže za zemlje zapadnog Balkana, pojašnjavajući da će naredni budžet biti rezultat kompromisa između interesa i želja zemalja članica EU.

“U zadnje vrijeme bilo je različitih poziva da se povisi izdavanje za zemlje zapadnog Balkana, ali je teško predvidjeti da li će do toga doći. Svakako bi bilo dobro”, rekao je on.

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani, za “Nezavisne” procjenjuje da će se budžet smanjiti uglavnom u stubovima koji se bave unutrašnjim politikama EU, a da će zapadni Balkan primati sredstva primarno iz novog Evropskog razvojnog fonda. On, međutim, upozorava da će BiH i druge zemlje zapadnog Balkana iz ovog fonda moći primati sredstva isključivo ako budu slijedili globalne strategije EU u pogledu ekologije, bezbjednosti i drugih politika, što bi mogao biti novi izazov.

“Spoljnopolitička dimenzija je previše važna za EU da u tom dijelu bude drastičnih budžetskih promjena, ali nažalost, fokus na zapadni Balkan bi previše mogao ostati vezan uz prizmu bezbjednosnih izazova”, kaže on.

Međutim, da bi novac namijenjen zapadnom Balkanu ostao u istim iznosima kao do sada, negdje će se morati uzeti, ako budžetska primanja budu umanjena nakon Brexita. Sa druge strane, Bugarska, Kipar, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija i Španija insistiraju da kohezioni fondovi za njih ostanu isti, a da se pritom ne opterećuju dodatno zemlje članice davanjima iz nacionalnih budžeta.

Organizacija za multianualni finansijski okvir, koja se bavi strukturisanjem EU budžeta, saopštila je da nijedna zemlja članica nakon odlaska UK ne želi da bude opterećena dodatnim plaćanjima.

Kurc, je pak, sa druge strane rekao da nijedna zemlja koja više uplaćuje u budžet ne želi da snosi dodatne troškove.

Juče smo uputili i pitanje Odjeljenju za odnose sa javnošću Evropske komisije o tome šta zapadni Balkan može da očekuje kada je finansiranje iz budžeta EU u pitanju, ali nam do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor. Iako je britanska vlada napustila EU, Metju Fild, britanski ambasador u BiH, u više navrata rekao je da će njegova zemlja nastaviti podržavati BiH, bez obzira na činjenicu što su napustili evropski blok.