5 Teslinih tajni o zdravlju –„Kada ja spavam, spavam umjetnički!

„Kada ja spavam, spavam umjetnički. Spavati dobro je umjetnost, kao i duboko udisanje zraka koje se mora naučiti. To je jedna od tajni Istoka i ja mislim da sam ju otkrio. Poslije takvog sna, bez obzira koliko kratak bio, moram raditi tjelesne vježbe da bi uravnotežio novostečenu životnu snagu.“ – Nikola je imao ravnu kičmu poput strijele i shodno tome briljantnu moždanu elokventnost i lucidnost.

Neki će reći: „Zdravlje možda i nije sve, no sve ostalo bez zdravlja ne vrijedi ništa!“ Ako čovjek stekne sve što želi, a izgubi zdravlje, postignuto mu malo znači.

Na pitanje što je zdravlje, od ljudi dobivamo različite odgovore. Za mnoge, zdravlje je stanje organizma kada ništa ne boli i kada se čovjek osjeća dobro u svakom smislu. Ono predstavlja ravnotežu u našem organizmu, zvanu homeostaza.

Zdravlje je osjećati se dobro; za liječnika ono znači odsustvo kliničkih znakova bolesti; dok za društvo zdravlje znači ispunjavanje društvenih uloga ljudi.

U Larusovom Medicinskom leksikonu stoji da je između svih definicija zdravlja najprihvatljivija ona koju je dala Švedska zdravstvena organizacija 1948. godine: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i nesposobnosti…“

U našem organizmu je sve povezano! On funkcionira kao jedna osjetljiva cjelina! Promjena razine šećera u krvi samo u miligramskoj koncentraciji ili promjena hormonskih prijenosnika u mozgu nanogramskih vrijednosti i slično, mogu dramatično poremetiti homeostazu i naš dobar osjećaj.

Ako želimo biti zdravi, njegujmo tijelo i um iskorijenjujući loše navike koje vode u bolest. Naše zdravlje je „račun u banci“; koliko ulažemo toliko dobivamo! Stari Grci su govorili da je ljudsko tijelo hram u kojem se nalazi duša, pa smo mi ono što jedemo, osjećamo i činimo!

U Websterovom rječniku, zdravlje se označava kao „stanje cjelovitosti“, u kojem svi organi funkcioniraju pravilno cijelo vrijeme, dok po Jungu zdrav čovjek nije lišen problema i konflikata, jer „čovjeku su potrebne teškoće, one spadaju u njegovo zdravlje.“ Binder pak ističe, da „normalnima ne pripadaju samo one potpuno neupadljive, neutralne i bezbojne, banalne i svakidašnje ličnosti, već i mnogi sasvim jasno profilirani tipovi.

S jedne strane to su visoko nadarene ličnosti poput Tesle, a sa druge i neinteligentne osobe, zbog čijeg globalnog napredovanja prve i postoje!

„Veliki čovjek je onaj koji svojim umnim darovima i sposobnostima natkriva ostale ljude koji, kao što pčele prikupljaju med, prikuplja znanja i otkriva nove istine, ali sve to obuhvaća ljubavlju prema čovječanstvu.“ – Nikola Tesla

U njegovom djetinjstvu bijahu prisutni nagovještaji obdarenosti. John O’Neal u svojoj knjizi „Nenadmašni genije“, piše: „Nikola Tesla kao dječak, znao je da po svojim mislima, igrama i omiljenim zabavama ne nalikuje na ostalu djecu… Mogao je učiniti sve što i njegovi vršnjaci, ali i mnoge druge stvari koje oni nisu bili kadri. Te druge stvari najviše su ga privlačile, a nije mogao naći prijatelja s kojim bi dijelio oduševljenje. Zato je izbjegavao svoje vršnjake, uvjeren da je njemu dodijeljen neki izuzetan položaj u životu, ako ne i neki veliki podvig.

Svako živo biće teži samoizlječenju. U stanju bolesti tijelo sebe iscjeljuje, efikasno i brzo.

U tom smislu postoji 5 elemenata koji su prozvani „pozitivnim vrijednostima preživljavanja“:

Pravilna prehrana i adekvatan unos tekućine u organizam.
Tesla je jeo određene namirnice koje su mu organizam održavale u balansu. Redovito je pio više od litre toplog domaćeg mlijeka dnevno.

Svakodnevna fizička aktivnost i pravilno disanje kojima se pospješuje dovođenje kisika do tkiva.
Nikola Tesla se puno kretao i svakoga dana pješačio do 13 milja, govoreći kako je šetnja najljekovitija za ljudski organizam i zdravlje.

Dovoljno sna, odmora i relaksacije.
Tesla je spavao i odmarao se na regenerirajući način koji nije odgovarao drugima jer nisu imali konstituciju poput njegove.

„Kada ja spavam, spavam umjetnički. Spavati dobro, umjetnički, je umjetnost kao i duboko udisanje zraka koje se mora naučiti. To je jedna od tajni Istoka i ja mislim da sam tu tajnu otkrio. Poslije takvog sna, bez obzira koliko kratak bio, moram raditi tjelesne vježbe da bi uravnotežio novostečenu životnu snagu.“

On se relaksirao i u društvu umjetnika. Uživao je u glazbi, kinu, recitirajući i slušajući narodne epske pjesme rodnog zavičaja. Ipak najviše njegovo srce i duša uživali su u druženju, hranjenju i liječenju njegovih pernatih prijatelja golubova, o kojima se voljko brine do kraja života.

Pozitivni mentalni stav (koji ovisi od vjerovanja i misli koje imamo svakog trenutka).
Tesla je bio optimist i dobročinitelj planeta u svakoj sekundi svog budnog stanja i sna. Njegovo srce kucaše za njega.

Pravilne funkcije živčanog sustava.
Ovo posebno uključuje zdravu kralježnicu i središnji živčani sustav, iz kojega se granaju najveće krvne žile, periferni živčani sustav, kapilarni sustav, plus centar autonomnog živčanog sustava, koji kontrolira rad naših unutarnjih organa.

Nikola je imao ravnu kičmu poput strijele dok je bio mlad i u starijim godinama života i shodno tome briljantnu moždanu elokventnost i lucidnost.

Svoj organizam je pravilno koristio, regenerirao ga je i nivelirao visokofrekventnim strujama i svojim aparatima na bazi tih struja. Proučavao je živčani sustav i biomehaniku ljudskog tijela, uspješno ih projektirajući u teleautomatici, iz koje će proizaći robotika, posebice medicinska.

Znanstvenik poznaje kinetičku energiju. Kao što mu je jasan princip njenog funkcioniranja na atomskom i subatomskom nivou u svemiru, intuitivno je znao da je ljudsko tijelo kinetička cjelina u kojoj su svi njeni dijelovi povezani. Osjećao je da su um i tijelo jedno, na isti način kao što su zglobovi, vezivno tkivo (ligamenti, tetive, mišići i njihovi omotači), dio jednog kinetičkog lanca i sustava za kretanje. Ne čudi što su Teslino kretanje i fizičke reakcije ponekada bile poput mačjih.

„Prije izvjesnog vremena vraćao sam se u svoj hotel. Bila je oštra hladna noć, tlo sklisko, a u blizini nije bilo taksija. Pola bloka iza mene išao je neki čovjek koji je isto kao i ja jedva čekao da stigne u zaklon. Odjednom su mi noge poletjele u zrak. Istog trenutka mi je bljesnulo u glavi, živci su reagirali, mišići su se zgrčili. Okrenuo sam se za 180 stupnjeva i dočekao se na ruke. Nastavio sam hodati kao da se ništa nije dogodilo, kada me je stranac sustigao. „Koliko imate godina?“, upitao je, ispitivački me promatrajući. „Oko pedeset devet“, odgovorio sam. „Zašto?“ „Pa“, odvratio je, „vidio sam da to mačka čini, ali čovjek nikada.“

 

Iz knjige (Nikola Tesla, Unutrašnji Svet zdravlja, Medicina), autor: Dr. Irena Sjekloča Miler