Propast partijskog Aluminija: Ni Abraham im ne može pomoći

Nadzorni odbor “Aluminija” odbio je ponudu izraelsko-kineskog konzorcija i time srušio posljednje nade bivših i sadašnjih zaposlenika da će fabrika biti pokrenuta i da neće ostati bez posla po ulasku u Novu godinu.

Nakon održane sjednice predsjednik Nadzornog odbora “Aluminija” Zdenko Klepić istakao je da je odbijena ponuda grupacije Abraham u formi koja je pristigla te naglasio da je zatražen hitan nastavak pregovora u cilju korekcije ponude koja je “Aluminiju” pristigla, prenijela je Anadolija.

“Razmatrana je ponuda Abraham grupe vezano za najam ‘Aluminija’, odnosno pogon ‘Aluminija’. Zaključili smo vezano za ovu ponudu da se podržava biznis model u svezi oživljavanja i nastavka proizvodnje novih investicija i zapošljavanja djelatnika. Zatražili smo doradu i izmjenu ponude u dijelu pravnog modela ponude, a taj se odnosi, između ostalog, na rokove najma koji je tražen u ponudi, kao i visinu najma zakupnine te pravnog odnosa sa sadašnjim ‘Aluminijem’ u svezi najma. Zatražili smo da iz ponude izdvoje one zahtjeve koji se podnose na razne razine vlasti, a ima ih puno, čije rješavanje nije u nadležnosti Uprave niti Nadzornog odbora”, pojasnio je Klepić.

Radna mjesta i pokretanje proizvodnje

Naglašava da je, također, zaključeno da podržavaju dijelove zahtjeva i apelira na sve nivoe vlasti na koje se odnose ti zahtjevi da se, shodno propisima i nadležnostima, stave u funkciju očuvanja radnih mjesta i pokretanja proizvodnje u “Aluminiju”.

Kroz poticaj za zapošljavanje traže oslobađanje i umanjenje carina, mrežarina te da svi iz svoje nadležnosti pomognu da bi proces proizvodnje bio pokrenut i da bi bila sačuvana radna mjesta.

Zatraženo je, također, da se u fokus ponude stavi aktiviranje ljevaonice, radi brzog stavljanja u funkciju i očuvanja opreme.

Radnicima ponuda bila prihvatljiva

“Zadužili smo Upravu da žurno zatraži od Abraham grupe nastavak razgovora s ciljem korekcije ponude. Također je, na zahtjev Uprave, stavljena van snage sistematizacija te je donesena odluka da se isplate otpremnine svim zaposlenicima koji će biti proglašeni tehnološkim viškom”, kaže Klepić.

Predsjednik sindikata radnika Emil Ćorić, koji je prisustvovao sastanku, kaže da je jedino izvjesno da ljudima slijede otkazi 31. decembra ove godine.

Kad je riječ o ponudama grupe Abraham, koja je željela iznajmiti fabriku, prema njegovim riječima, radnicima je bila prihvatljiva.

“Time nam je garantirano zapošljavanje između 170 i 190 djelatnika u pokretanju ljevaonice, a, također, u nekim drugim rokovima, ako se uvjeti uspostave, još stotinjak djelatnika u anodama i u punom kapacitetu, što su oni u svojim projekcijama pisali oko 1.000 djelatnika u elektrolizi i ostalim pogonima. U toj ponudi su oni iznijeli i način na koji bi došli do takve tvornice, iz razloga što bi modernizirali i finalizirali proizvode koji bi izlazili iz ljevaonice i tako bi višestruko dobili dobit koju mi nismo mogli ostvarivati. Oni su se u toj ponudi referirali na više stvari, a jedna od njih je bila i pomoć Vlade [entiteta] Federacija Bosne i Hercegovine i Vijeća ministara [Bosne i Hercegovine] za neke projekte u kojima bi im osigurali održivi opstanak tvornice”, istakao je Ćorić.

Dugovi približno 200 miliona eura

“Planirali su uložiti ukupno oko 550 milijuna eura za izgradnju vjetroparka i solane elektrane, pomoću kojih bi oni u nekom doglednom vremenu, za pet do deset godina, izgradili taj vjetropark i solarnu elektranu i time napajali tvornicu. Nadzorni odbor je primio tu ponudu, ali zbog nekih pravnih razloga, oni uopće nisu glasali, što, po njihovom pojašnjenju, u ponudi postoje stvari za koje oni nisu nadležni, jer se u puno toga referira na Vijeće ministara, Vladu Federacije i neke instance za koje oni nemaju nadležnost i ne žele u tome sudjelovati.”

Ističe da je, također, bila priča o najmu, načinu na koji bi ta fabrika funkcionirala na način da bi “Aluminij” iznajmio kompletan svoj pogon, a tada bi grupa Abraham plaćala najam kojim bi se plaćali dugovi koji trenutno postoje u “Aluminiju”, a koji iznose otprilike 200 miliona eura.

Hercegovačka kompanija prestala je s radom 10. jula zbog visokih dugovanja, uglavnom za električnu energiju.