Kriminal u institucijama BiH: Za kraće relacije dobijali veće naknade

Državni revizori otkrili su niz nepravilnosti prilikom analize troškova prevoza radnika u institucijama BiH.

Tako u svom izvještaju revizori, između ostalog, navode da je bilo slučajeva različitog načina obračuna naknada troškova prevoza unutar iste institucije, da institucije BiH uglavnom nisu primjenjivale osnovnu odredbu kojom je definisano da se pravo na naknadu troškova prevoza ostvaruje putem nabavke ili refundacijom stvarnih troškova mjesečne karte, da nije rađen adekvatan način provjere podataka koje dostavljaju zaposleni prilikom podnošenja zahtjeva za ostvarivanje naknade za prevoz, nisu primjenjivani svi aspekti dobrog planiranja kako bi se osiguralo da novi model bude efikasniji i ekonomičniji, kao i da nisu dostupne detaljne analize prilikom određivanja naknade prema kilometru koje su jedan od dva osnovna elementa za određivanje visine naknade troškova prevoza, pišu Nezavisne novine.

“Na nivou institucija BiH nije uspostavljen jednoobrazan, transparentan postupak ostvarivanja prava na naknadu troškova prevoza zaposlenih, koji blagovremeno evidentira nelogičnosti i otklanja greške i sumnje u mogućnost zloupotreba i osigurava ekonomičnu i racionalnu potrošnju javnih sredstava”, navode revizori i dodaju da je nejednaka isplata dovela do toga da su zaposleni na manjim udaljenostima mjesto rada – mjesto prebivališta dobijali veće naknade troškova prevoza od onih čije su udaljenosti veće.

U revizorskom izvještaju “Upravljanje troškovima prevoza zaposlenih u institucijama BiH” dalje se navodi da, kada je dolazilo do smanjenja cijena karata na određenim relacijama, nisu se u svim slučajevima pribavljale nove potvrde o cijeni mjesečne ili pojedinačne karte prevoza ili su se iste dostavljale sa značajnim zakašnjenjem.

“Također, kada je dolazilo do povećanja cijena karata, nerijetko su institucije kasnile sa dostavljanjem izmijenjenih cijena karata. S obzirom na to da zaposlenom nije isplaćivana razlika naknade, postojao je rizik da isti podnese tužbu zbog manje isplaćenih naknada”, dodaju revizori i naglašavaju da postoje i različiti načini isplate naknada troškova prevoza za iste ili slične relacije.

“Tako se, na primjer, za istu ili sličnu relaciju u jednoj instituciji isplaćuje kombinacija dvije mjesečne karte, u drugoj mjesečne i pojedinačne, a u trećoj kombinacije dvije pojedinačne karte. Različit obračun troškova prevoza zaposlenima koji koriste iste ili slične relacije mjesto rada – mjesto prebivališta doveo je do razlike u isplatama koje su se kretale od 60 do 155 KM. Kada uporedimo najmanju i najveću isplaćenu naknadu troškova prevoza za istu relaciju, u nekim slučajevima iznosila je i do 90 KM”, navodi se u izvještaju koji je obuhvatio 74 institucija BiH.

Revizori navode i da je upotreba različitih daljinomjera dovela do nedoumica, nejasnoća i neujednačene primjene novog modela.

“Institucije ni kroz prethodni, kao ni u primjeni novog modela nisu preduzimale odgovarajuće aktivnosti na ujednačenom pristupu, transparentnom i racionalnom trošenju budžetskih sredstava za troškove prevoza zaposlenih. Izostala je kontrola podataka na osnovu kojih zaposleni ostvaruju pravo na naknadu troškova prevoza. Vijeće ministara nije izvještavano niti je imalo proaktivan pristup u praćenju realizacije novog modela prema odluci koju je donijelo”, ističe se u revizorskom izvještaju i dodaje da su na prevoz na godišnjem nivou po starom pravilniku trošili blizu 3,5 miliona KM, a po novom, koji je donijelo Ministarstvo finansija i trezora BiH, na godišnjem nivou umanjen za nešto više od 1,2 miliona KM, što znači da na godišnjem nivou za prevoz i dalje ode dva miliona.

Revizori objašnjavaju da, što se tiče novog modela obračuna prevoza, Ministarstvo finansija i trezora ne raspolaže analizama i obračunima na osnovu kojih je određeno kolika će biti naknada za svaki kilometar, odnosno na osnovu kojih ulaznih podataka je određen koeficijent kojim se osigurava iznos dnevne ili sedmične naknade za svaki pređeni kilometar udaljenosti od mjesta rada do mjesta prebivališta i obratno.

Revizori su iznijeli i niz preporuka za Vijeće ministara i Ministarstvo finansija i trezora, a jedna od njih je i osigurati informacije o rezultatima i efektima propisa o prevozu s ciljem njegovog unapređenja, zatim, razmotriti postojeći model u pogledu iznalaženja najboljeg rješenja za dokazivanje istinitosti podataka koji predstavljaju osnovu za ostvarivanje prava na naknadu za prevoz kako bi se izbjegle zloupotrebe i zaštitila budžetska sredstva.