Izumitelj web-a Tim Berners-Lee želi spasiti internet

Osnivač svjetske mreže Tim Berners-Lee pokrenuo je globalni plan za spašavanje interneta od lažnih vijesti, kršenja privatnosti, političke manipulacije, balkanizacije i drugih zloupotreba koja prijete stvaranjem digitalne distopije, pišu svjetski mediji. Berners-Lee je upozorio na opasnost digitalne distopije i proćerdanih prilika za internet dok pokreće globalni plan za suzbijanje zloupotreba na svjetskoj mreži, ističe londonski Times.

Šezdesetčetvorogodišnji kompjuterski naučnik, ukazuje Times, predlaže niz standarda zbog straha od povećanja prijetnji na internetu kao što su miješanje stranih sila u izbore, govor mržnje, dezinformacije i ugrožavanje privatnosti.

Berners-Lee je smislio svjetsku mrežu 1989. s namjerom da olakša razmjenu informacija među naučnicima, a sada je njegova World wide web foundation sastavila Ugovor za mrežu koji poziva vlade, kompanije i pojedince da osiguraju da internet bude bezbjedna, slobodna i otvorena platforma za sve.

Ugovor, međutim, ukazuje Times, ne bi trebalo da bude zamjena za oštrije propise za internet kompanije, čije uvođenje obećavaju političari širom svijeta.

Berners-Lee je u ponedjeljak u Berlinu, na predstavljanju Ugovora za mrežu u okviru foruma Ujedinjenih nacija za upravljanje internetom, rekao da je taj dokument “mapa puta za izgradnju bolje mreže”, prenosi AFP.

On je smislio mrežu – univerzum websiteova povezanih internetom – dok je radio u CERN-u, ali je, ukazuje AFP, posljednjih godina sve više uznemiren zloupotrebom tehnologije u društvu, poslovanju i politici.

Ugovor za mrežu, na kojem je 80 organizacija radilo više od godinu dana, izlaže devet centralnih principa za sprečavanje političke manipulacije, lažnih vijesti, kršenja privatnosti i drugih malignih sila na internetu, ističe Guardian, ukazujući da su po tri principa namijenjena vladama, kompanijama i pojedincima.

Dokument koji je objavila Web fondacija Berners-Leeja, ima podršku više od 150 organizacija, od Microsofta, Goolea i Facebooka do grupa za digitalna prava ili Reportera bez granica. Zasad, ukazuje Guardian, Amazon i Twitter nisu podržali te principe.

Principi ugovora nalažu vladama da urade sve što mogu da osiguraju da svako ko želi, može da se poveže na mrežu i da se poštuje njegova privatnost, dok kompanijama nalažu da omoguće dostupan internet, kao i da procijene rizike svojih novih proizvoda po širenje dezinformacija ili ugrožavanja dobrobiti ljudi. Takođe se pozivaju da diverzifikuju radnu snagu i da se konsultuju sa širim zajednicama, kao i da razvijaju usluge za ljude s posebnim potrebama ili one koji govore manjinskim jezicima.

Principi za pojedince pozivaju korisnike da stvaraju vrijedan i relevantan sadržaj, grade snažne internet zajednice gdje bi se svako osjećao bezbjedno i dobrodošlo i na kraju da se bore da svjetska mreža bude svuda otvorena za sve, ističe Guardian.

Berners-Lee u tekstu u New York Times navodi da se prije 30 godina nadao da će stvaranje svjetske mreže pomoći čovječanstvu, ali da je realnost mnogo kompleksnija i da se zajednice rasturaju dok se predrasude, mržnja i dezinformacije šire internetom.

Dok su, s jedne strane, projekti kao Wikipedia, Opensteetmap i open sours softver konstruktivna oruđa za koja se nadao da će proisteći iz svjetske mreže, na drugoj strani, ukazuje Berners-Lee, prevaranti koriste internet za krađu identiteta, žrtve se uznemiravaju, a loši akteri potkopavaju demokratiju digitalnim taktikama.

Osnivač svjetske mreže ocjenjuje da je svijet sada na prekretnici i da će odgovor na zloupotrebe na internetu sada, odrediti da li će svjetska mreža ispuniti svoje potencijale kao globalna sila dobrog ili će odvesti u digitalnu distopiju, ocjenjuje Berners-Lee i ističe da je svjetskoj mreži potrebna radikalna intervencija svih koji imaju moć nad njenom budućnošću – od vlada preko kompanija i civilnih grupa do pojedinačnih korisnika.

Ugovor za mrežu, prema rečima Berners-Leeja, izlaže načine kako da se poboljša sistem kako bi se iskorenili klikbejtovi ili širenje dezinformacija.

Vlade, dodaje on, moraju podržati svoje građane na internetu i osigurati da su njihova prava zaštićena, a kompanije moraju gledati dalje od kvartalnih rezultata i shvatiti da dugoročni uspjeh znači pravljenje proizvoda koji su dobri za društvo i u koje ljudi mogu imati povjerenja.

Dok Berners-Lee objavljuje ambiciozna pravila za upravljanje internetom, jedan od najvećih izazova je, prema njegovim riječima, sve veća balkanizacija interneta, navodi AP.

Balkanizacija interneta, odnosno dijeljenje svjetske mreže na zasebne cjeline, povezana je, kako ukazuje AP, s vladama zemalja kao što su Kina, Rusija i Iran koje povećavaju tehničku kontrolu nad domaćim mrežama, pojačavajući cenzuru i nadzor.

“Trend balkanizacije zaista zabrinjava i on je sada ekstreman u Iranu”, rekao je Berners-Lee, dodajući da snažne vlade dopuštaju da njihovi građani čuju glasove drugih, opozicione glasove, kao i glasove iz inostranstva.