Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini trenutno radi nešto više od sedam hiljada stranih radnika, a među najtraženijim zanimanjima su kuhari, čistači, tesari, armirači, zidari i stolari. Provjeravali smo ko su i odakle dolaze radnici koji rade u firmama širom BiH.
Već devet mjeseci 28-godišnji Lekh Nath iz Nepala radi u jednoj bijeljinskoj firmi. Kaže da je zadovoljan uslovima rada, a Bosnu i Hercegovinu izabrao je zbog dobre zarade i povoljne klime.
LEKH NATH, radnik iz Nepala
„Bosna je veoma dobra zemlja. Ranije sam radio u Dubaiju osam godina i imam dugogodišnje iskustvo u prodaji. Uslovi rada su dobri, svi su veoma fini prema nama. Kada se razbolimo ili umorimo, tu su da nam pomognu. Klima u Bosni je dobra, slična nepalskoj i ovo je dobro mjesto za život.“
Prema procjenama, u Bosni i Hercegovini trenutno radi više od 7.000 stranih radnika, najviše iz Nepala, Bangladeša i Indije. Za 21-godišnjeg Aagmana Bistu BiH je zemlja u kojoj vidi svoju budućnost.
AAGMAN BISTA, radnik iz Nepala
„Nisam očekivao da će ova zemlja biti ovoliko dobra. U Nepalu nismo mnogo plaćeni, a ovdje je plata dobra i svi to volimo. Posao jeste težak, ali sam ga savladao. Planiram ostati ovdje koliko god mogu.“
Ukupna ovogodišnja kvota za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini iznosi 7.427 radnih dozvola. Od toga se na Federaciju BiH odnosi 4.500, Republiku Srpsku 2.000, a ostatak na Brčko distrikt, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Najviše stranih radnika trenutno je zaposleno u proizvodnji, poljoprivredi i građevini, kažu iz Agencije za zapošljavanje stranih radnika „Ino Balkan“.
DIJANA BERIĆ, Agencija za zapošljavanje stranih radnika „Ino Balkan“ Bijeljina
„Ino Balkan je trenutno jedina licencirana agencija u Republici Srpskoj. Sama procedura je veoma zahtjevna i traje više mjeseci, jer podrazumijeva odabir kandidata, pripremu dokumentacije, izdavanje radnih dozvola, boravka i prijavu radnika u radni odnos.“
MUJO HASIĆ, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine
„Potrebno je liberalizirati dolazak stranih radnika zbog nedovoljnog broja domaćih radnika na tržištu rada u BiH. Očekujemo da će zakonska regulativa u narednom periodu ubrzati proces dovođenja radne snage.“
Na primjedbe da se uvozom radne snage obara cijena rada u zemlji, poslodavci odgovaraju da strani radnici nisu jeftina radna snaga jer njihov angažman podrazumijeva dodatne troškove poput smještaja, integracije i administrativnih procedura.