Autokefalnost Ukrajinske crkve - šizma u pravoslavlju

Filaret Ukraina

Ukrajina je u činu koji bi mogao voditi do istorijskih konsekvenci za pravoslavlje osigurala uspostavljanje nezavisne crkve, piše Reuters. Kijev, kaže da je to vitalan korak protiv miješanja Rusije u njihove poslove.

Rusija se tom činu, pak, žestoko protivi kao "najvećem razdoru u hrišćanstvu u posljednjih hiljadu godina", prenosi ova agencija.

Vaseljenski partrijah Vartolomej dao je saglasnost da se prizna nezavisnost Ukrajinske pravoslavne crkve, što je u Ukrajini toplo pozdravljeno. Na sastanku Sinoda u Istanbulu, kojim je predsjedavao patrijah Vartolomej I, koji se smatra poglavarom 300 miliona pravoslavnih vjernika širom svijeta, ili "prvim među jednakima" u Pravoslavnoj crkvi, u četvrtak je odlučeno da se "pristupi davanju autokefalnosti Crkve Ukrajine".

Predsjednik Petro Porošenko je rekao da je ovo odluka o kojoj su "dugo sanjali", a Moskva da je riječ o katastrofi.

Odluka vaseljenskog patrijarha koja stiže u momentu dubokih podjela unutar Pravoslavne hrišćanske crkve zbog formalnog zahtjeva Ukrajinske crkve za raskidanjem veza sa ruskom orbitom, za predsjednika Ukrajine Petra Porošenka je "nešto o čemu smo sanjali, čekali veoma dugo i borili se sve vrijeme".

"Ovo je pitanje nezavisnosti, pitanje nacionalne sigurnosti. Ovo je pitanje državnosti i pitanje geopolitike. Ovo je kolaps vijekovima stare težnje Moskve za globalnom dominacijom kao Trećeg Rima. Nezavisnost naše crkve je dio naše proevropske i proukrajinske politike koju smo uporno sprovodili u posljednje četri godine."

Ruska pravoslavna crkva odluku je osudila kao "katastrofalnu."

"Patrijaršija Konstantinopolja donijela je katastrofalne odluke, prvo i prije svega za sebe i globalno pravoslavlje", rekao je portparol patrijaraha Kirila, Aleksandar Volkov u obraćanju medijima.

"Patrijaršija Konstantinoplja je prešla crvenu linuju", dodao je Volkov i upozorio da bi razlaz mogao voditi "do tragične i moguće nepovratne šizme u cijelom pravoslavlju."

Ranije je prenijeto da je ruski patrijarh Kiril rekao da će njegova crkva "morati da prekine euharističke odnose sa Konstantinopljem, nakon ove odluke.

Patrijarh Filaret, poglavar Ukrajinske crkve nakon odluke je, pak, rekao:

"Mi Ukrajinci ne želimo nikakvu konfrontaciju zato što ne želimo da damo Moskvi izgovor za miješanje u naše unutrašnje poslove. Strpljivo smo čekali jako dugo i možemo čekati još malo, ali će ujedinjenje svih ukrajinskih pravoslavnih vjeroispovijesti biti isključivo dobrovoljno. Oni koji to žele, uzeće učešće u Savjetu za ujedinjenje. Oni koji ne žele, neće biti dio jedinstvene Ukrajinske crkve."

Osim ove, vaseljenski sinod je preduzeo još nekoliko koraka, uključujući i rehabilitaciju ukrajinskog patrijarha Filareta kojeg je ekskomunicirala ruska crkva 1990-ih.

Ukrajina trenutno ima tri pravoslavne zajednice: Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije, koja je ostala pod kontrolom Rusije nakon raspada Sovjetskog Saveza, i dva odvojena entiteta - sada priznata Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevske patrijaršije i Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva.

Među ove tri crkve, gotovo da ne postoji nikakva razlika kada je riječ o vjerskim ritualima, ali postoje razlike kada je riječ o crkvenoj nezavisnosti. I zajedno sa ruskom crkvom, one sve pojedinačno vuku korijene iz drevne srednjevjekovne države Rus u Kijevu.

Kijevsku patrijaršiju vodi 89-godišnji patrijarh Filaret, koji je nekada bio glavni kandidat za poglavara Ruske pravoslavne crkve. Filaret, koji je ekskomuniciran nakon što je Ukrajina dobila nezavisnost od Sovjetskog Saveza, gurao je uspostavljanje ukrajinske crkve zajedno sa kijevskim mitropolitom Makarijem, koji vodi Autokefalnu pravoslavnu crkvu u kanonske redove, što je još jedna od ključnih odluka sinoda.

"Dakle, gore pomenuti su kanonski preuređeni na njihov hijerarhijski i sveštenički rang", takođe stoji u saopštenju.

Sinod je posebno upozorio protiv nasilja ili pokušaja preuzimanja imovine.

Nakon odluke patrijarha Vaseljenskog, Filaret je rekao da će sazvati savjet sa liderstvom Autokefalne pravoslavne crkve da izabru vođu ujedinjene autokefalne Crkve Ukrajine. Poručio je i Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom da im se mogu priključiti ako žele.

"Moskva želi da bude otpora, ali mi Ukrajinci, ne želimo otpor", rekao je Filaret na press koferenciji.

Osim u crkvenom smislu, potez vaseljnske patrijaršije predstavlja i značajan politički uspjeh Porošenka i njegovih predsjedničkih nada u martu 2019.

Ruska crkva je tvrdila da je zahtjev za nezavisnošću zapravo u Porošenkovoj službi da bi popravio pad popularnosti.

Patrijarh Filaret je, naime, osim zagovornik nezavisnosti Ukrajinske crkve i podržavalac bliskijih veza svoje zemlje sa Zapadom. On je takođe i veoma glasan kritičar ruske politike, a za predsjednika Vladimira Putina je rekao da ga je "zaposjela sotona".

Moskovska patrijaršija negira da je prijetnja bezbjednosti Ukrajine i da je daleko od toga da su marioneta Kremlja, već tvrde da su učinili mnogo na promociji mira u regionu.

Kao čin osvete zbog podrške ekumenskog patrijaraha Vartolomeja Ukrajini, Ruska pravoslavna crkva je odlučila još prošlog mjeseca da će prestati da učestvuje u strukturama kojima predsjedava vaseljenski patrijarh, kao i da ga više neće slaviti tokom službi.

Priprijetili su da će otići i korak dalje tako što ga više neće priznavati kao prvg među jednakima u pravoslavnom svijetu.

Upitan u vezi ruskog upozoranja da bi raskol mogao voditi ka nasilju u Ukrajini, američki ambasador Kurt Volker, zadužen za ukrajinski konflikt, je rekao:

"Nadam se da neće biti protesta i nasilja orkestriranog kao rezultat ove odluke. Mislim da bi bilo jako tragično da to vidimo."

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH