Merkel u utrci za četvrti mandat kancelarke

merkel

Birači u Njemačkoj, njih 61,5 miliona, u nedjelju će na parlamentarnim izborima birati novi saziv parlamenta (Bundestaga). Aktuelna kancelarka Angela Merkel utrkuje se za četvrti mandat na čelu njemačke vlade, a uspjeh na izborima očekuje i radikalna desnica u toj zemlji.

U 299 izbornih jedinica bira se 598 zastupnika parlamenta, a birači će uporedo birati parlamentarnog zastupnika iz svoje regije na otvorenim listama, ali i dati glas političkoj partiji koju podržavaju.

Bit će to 19. federalni izbori u Njemačkoj za čiju provedbu je zaduženo blizu 650.000 ljudi na 73.500 biračkih mjesta.

U izbornoj utrci učestvuju 42 političke stranke i ukupno 4.828 kandidata.

U jeku rasta populizma i radikalnodesničarskih retorika u Evropi, u nedjelju se s posebnom pažnjom čeka rezultat koji će ostvariti radikalna partija Alternativa za Njemačku (AfD) koja se nada dvocifrenom postotku glasova i skok na poziciju treće najjače političke opcije u njemačkom parlamentu.

Ankete daju prednost kršćanskom savezu CDU/CSU

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da koalicija vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) i njene sestrinske Kršćansko-socijalne unije (CSU) ima podršku između 36 i 38 posto birača.

Na drugom mjestu je Socijaldemokratska partija (SPD) koja ima podršku između 20 i 23 posto birača, a slijedi radikalna desnica AfD sa podrškom od devet do 12 posto birača. Sličnu podršku uoči izbora uživaju Ljevičarska partija i Slobodna demokratska partija (FDP). Partiju Zeleni podržava između sedam i devet posto birača.

Sve ukazuje na to da će savez CDU/CSU izvojevati izbornu pobjedu i imati nekoliko opcija da formira koalicionu vladu. U prvom redu se očekuje koaliranje sa partijama FDP i Zeleni, a u slučaju da te dvije partije ne budu imale dostatne kapacitete u parlamentu, moguća je i velika koalicija sa SPD-om.

U svim tim opcijama čelnica CDU-a bi četvrti put mogla sjesti u fotelju kancelara njemačke vlade.

Iz saveza CDU/CSU su ranije odbacili mogućnost koaliranja sa AfD-om i Ljevičarskom partijom.

Manji izgledi su da SPD, Ljevičarska partija i Zeleni osvoje dovoljno glasova za formiranje koalicione vlade bez kršćanskog saveza.

U slučaju da se ostvare predviđanja anketa i AfD postane treća politička opcija u parlamentu, a vladu formira velika koalicija CDU/CSU i SPD, prvi put bi u historiji opoziciju Njemačke vodila radikalna desnica. Brojni analitičari već ukazuju da bi to moglo narušiti imidž te zemlje.

Aktuelna kancelarka Merkel je na čelo njemačke vlade došla na prijevremenim izborima 2005. godine. Koalicioni partneri u vladi su se mijenjali, ali Merkel je ostala na čelu vlade u kojoj je koalicioni partner trenutno SPD, ujedno i najveći oponent na nedjeljnim izborima.

Vanjskopolitička pitanja u žiži predizborne kampanje

Aktuelna vlada velike koalicije Njemačke u prošlom mandatu se borila sa krizom koju je u eurozoni izazvala ranija globalna ekonomska kriza. Jedno od najvažnijih pitanja u Evropi u tom periodu bila je odluka Velike Britanije o istupanju iz Evropske unije.

Merkel je vodila umjerenu politiku dajući obećanje Britancima da će voditi konstruktivne pregovore o Brexitu, ali im je isto tako stalno ukazivala da to neće biti lagodan izlazak iz zajedničkog bloka.

Kao jedna od vodećih zemalja Evropske unije, njemačka vlada je u protklim godinama bila suočena sa posljedicama ukrajinske krize, sankcijama Rusiji, migrantskom krizom, izazovima u odnosima sa Turskom, kao i sa SAD-om nakon što je u Bijelu kuću uselio Donald Trump.

Rat u Siriji i međunarodna borba protiv terorizma su još neka pitanja kojima se najviše bavila njemačka vlada, a sve će to birači u nedjelju valorizirati glasanjem.

Njemačka je u proteklom periodu znatno ugrozila odnose i saradnju sa Turskom, a treba napomenuti da 750.000 Turaka ima pravo glasa na izborima u Njemačkoj.

Kamen spoticanja u njemačko-turskim odnosima bila je odluka njemačkog parlamenta o armenskim tvrdnjama o događajima iz 1915. godine, zatim neadekvatna osuda i reakcija Njemačke na prošlogodišnji pokušaj puča u Turskoj, negostoprimstvo turskim zvaničnicima tokom kampanje za referendum o ustavnim reformama u Turskoj i odnos njemačke prema terorističkim organizacijama FETO i PKK.

Kada je u pitanju unutrašnja politika, vladu Njemačke u proteklom mandatu najviše je na ispit stavljalo pitanje imigranata, a treba pomenuti i zabrinjavajući rast radikalnodesničarske i populističke retorike na političkoj sceni u toj zemlji.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH