Šta je "Maršalov plan" za Zapadni Balkan?

marsal

Želimo da Zapadni Balkan postane dio EU, ali da već i pristupni proces donese osjetni boljitak građanima, navodi za DW Kristijan Helbah, koordinator za Zapadni Balkan u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova.

DW: Mediji na Zapadnom Balkanu izvještavaju o njemačkom „Maršalovom planu" za taj region. Da li je to drugi naziv za ono što je šef diplomatije Zigmar Gabrijel nazvao novom strategijom za Balkan?

Kristijan Helbah: Ministar Gabrijel je na Aspenskoj konferenciji krajem maja u Berlinu predstavio svoje viđenje Zapadnog Balkana. Jasno je rekao da se njemačka zalaže za evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana već i iz sopstvenog interesa. Želimo da uvedemo ove zemlje u EU. Ali nije tajna da približavanje tih zemalja Evropskoj uniji ide veoma sporo jer nemaju svi akteri iskreni interes za održivim reformama.

Znamo da te reforme nisu jednostavne i da je regionu potrebna jača podrška u približavanju EU. Tu se radi o političkoj, ali i ekonomskoj podršci i impulsima za regionalnu saradnju koja krije mnoge neiskorištene potencijale za jačanje regiona. Na posljetku se radi o tome da prednosti približavanja EU postanu osjetne za građane. Želimo da pomognemo konkretnim projektima.

To, međutim, ne može biti jednosmjerna ulica. Ministar Gabrijel je takođe naglasio da nema popusta kod centralnih uslova kao što su vladavina prava, ljudska prava i borba protiv kriminala i korupcije. Glavna odgovornost je uvijek bila i ostala u rukama političkih funkcionera šest zemalja Zapadnog Balkana, a ne u rukama EU!

Šta te zemlje mogu da očekuju od Brisela i Berlina?

U tom regionu nema partnera koji više doprinosi od Evropske unije i Njemačke, ako se posmatra bilateralno. Mnogo godina podržavamo Zapadni Balkan – politički, finansijski, prenosom znanja, a investicije i trgovinu da i ne pominjemo. Privredno je Zapadni Balkan odavno dio Evrope. Nemojte potcijeniti značaj ovog obećanja: države regiona mogu postati članice jednog od politički najuticajnijih i ekonomski najjačih klubova svijeta – ukoliko ispune uslove za članstvo. Za potencijalne investitore je to privlačno, a tu su i trgovinske povoljnosti koje države Zapadnog Balkana imaju u odnosu sa EU. Za ljude evropska perspektiva ne znači samo blagostanje već i bezbjednosti i pravdu, dakle ono što u idealnom slučaju zovemo normalnim životom.

Inicijativa „Berlin plus" bi trebalo da proširi dosadašnju podršku. Želimo da ojačamo regionalnu saradnju zemalja kako bi potom ulazak svih zemalja u EU bio olakšan. Kroz snažnu podršku reformskih napora trebalo bi da se podstakne transformacija u moderne pravne države.

Odakle će za to doći novac?

Ono što smo naumili nije zadatak koji jedna zemlja sama može da iznese ili koji se naprosto rješava novcem. To je zajednički poduhvat gdje svi moraju vući u istom smjeru: mi Evropljani zajedno sa ljudima na Zapadnom Balkanu. Važno nam je da Zapadni Balkan u Evropi ponovo dobije više pažnje i da se ojačaju reformske snage u regionu. Ne smije uvijek da se priča samo o novcu. Možemo i želimo da pomognemo, ali same zemlje moraju da se prihvate neophodnih društvenih, političkih i ekonomskih promjena. I moraju razumjeti da su im reforme neophodne kako bi opstale na međunarodnom tržištu, ponudile svojim građanima perspektivu i odvratile ih od emigriranja. Drugim riječima, čak i da ne postoji EU ili politika proširenja, države Zapadnog Balkana bi morale da se mijenjaju. Nasuprot drugim zemljama i regionima, one imaju sreći što im EU pruža ruku i preuzima dio troškova transformacije.

U kojim oblastima će se ostvariti konkretna podrška?

Radi se o tome da se za ljude u regionu ostvare konkretne prednosti. Recimo kroz projekte koji poboljšavaju odnose i saradnju država pa tako poboljšavaju ekonomsku klimu i stvaraju radna mjesta. Tu spadaju i prekogranični infrastrukturni projekti poput autoputa između Srbije, Kosova i Albanije. Ludilo je što je tako komplikovano doputovati iz Beograda do Prištine ili Tirane, iako su ti gradovi zapravo u komšiluku. Ako pružimo podršku u takvim oblastima ljudi će primijetiti da se nešto radi.

Ali i region samostalno mora da uradi više kako bi iskoristio velike šanse digitalizacije privrede. Zahvaljujući mogućnostima industrije 4.0 mnoge industrijske grane vraćaju proizvodne pogone u Evropu. Taj efekat je dodatno pojačan zbog političke nesigurnosti na mnogim mjestima u svijetu. Ovdje Zapadni Balkan hitno mora da zauzme startnu poziciju kao atraktivni region kako bi profitirao od opisanog razvoja. Preduslov za to je efikasna IT-infrastruktura i zajednički standardi u regionu. Radi se o IT-umreženosti, kako ne bi svako radio za sebe, a na kraju svi ostali praznih šaka. Zato predlažemo regionalni samit o informacionim tehnologijama kako bi se zajednički prišlo ovim pitanjima.

Osim toga, po svaku cijenu moramo nešto uraditi kako bi ponudili mladima perspektive. Masovan odlazak mladih čiji smo svjedoci jeste tempirana bomba koju moramo da deaktiviramo. Stoga su važne investicije u obrazovanje, a iz naše perspektive prije svega u dobro stručno obrazovanje jer je to privlačno za investitore.

Ko koordinira sve pobrojane namjere i njihovo sprovođenje?

Ministar Gabrijel je predstavio ideje koje želimo da prodiskutujemo i razradimo sa našim partnerima. Ako sve bude išlo onako kako priželjkujemo, biće više mjesta koja sprovode ideje. Svi ti tokovi treba da budu koordinirani iz Brisela. Njemačka će, kao pokretač i motor ove nove balkanske inicijative, svakako posebno intenzivno pratiti sprovođenje prijedloga. Već smo dobili brojne pozitivne reakcije na inicijativu, kako iz Brisela tako i od drugih nacija koje su posebno angažovane u regionu, recimo Italije koja će 12. jula u Trstu biti domaćin sljedeće konferencije Berlinskog procesa.

U kakvom odnosu ovo o čemu pričamo stoji sa idejom „carinske unije" ili „zajedničkog tržišta" regiona za koju se zalaže i komesar za proširenje Johanes Han?

Inicijativa slijedi isti cilj, dakle upotrebu neiskorištenog privrednog potencijala kako bi ljudi u regionu živjeli bolje. Treba iskoristiti svaku šansu koja se pomoli kako bi se što prije poboljšalo teško socijalno stanje u kojem žive mnogi na Balkanu. U to spada i poboljšana regionalna saradnja u sferi ekonomije. Pojedinačne zemlje Zapadnog Balkana su premale za potencijalne investitore. Ako se region zajednički „ponudi", onda se isplati ulagati tamo. To stvara radna mjesta i prihod. Dakle zemlje mogu odmah da čine napretke i to bez obzira na to koliko brzo ili sporo čine sljedeće korake u procesu proširenja EU. Zato Njemačka izrazito podržava planove komesara Hana o stvaranju zajedničkog privrednog prostora u regionu.

Povremeno nastaje utisak da Berlin i Brisel u ime stabilnosti i opredijeljenosti Zapadnog Balkana za EU tolerišu gaženje medijskih sloboda ili korupciju, da polažu nade u autoritarne političare. Ne pravi li se tako medveđa usluga demokratskom razvoju?

Nema sumnje da u državama Zapadnog Balkana postoje deficiti na polju slobode štampe i prije svega u vladavini prava i pravosuđu. I široko rasprostranjena korupcija je težak problem. Korupcija uvijek nosi veliku nepravdu, olakšava izrabljivanje radnika, sprječava napredak, jer oni koji u njoj plivaju profitiraju od statusa kvo i žele da spriječe reforme. Ne zatvaramo oči pred tim, naprotiv. Vladavina prava, reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja su redovno tema razgovora sa vladama u regionu. Ove teme spadaju u temelje približavanja EU. Što taj proces više odmiče, sve više dolaze u fokus. Jasno je da zemlja koja ne ispunjava standarde EU na ovom polju ne može na posljetku postati članica. Tu nema gledanja kroz prste. Donosioci odluka u regionu to odlično znaju.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH