DW: Da li je Vučić najavio priznavanje Kosova

marko

Dio inauguracionog govora Aleksandra Vučića u kome je izrazio potrebu da se pokrene „unutrašnji dijalog o Kosovu“ naišao je na veliku pažnju javnosti. Iako nisu poznati nikakvi detalji, to ne sprečava brojna tumačenja.

Mnogima je pominjanje „unutrašnjeg dijaloga o Kosovu" zvučalo kao priprema za dugotrajne pregovore, ali ima i onih koji iza toga vide pripremu domaće javnosti za priznavanje nezavisnosti Kosova. Posebnu sumnju je izazvala, reklo bi se, ničim izazvana potreba za dijalogom od vlasti, koja je u proteklih pet godina na svaki način izbjegavala dijalog. Zašto je novi predsjednik Srbije odjednom postao zainteresovan za unutrašnji dijalog, i to baš na temu Kosova?

Zaoštrena situacija
„Trenutno možemo samo da nagađamo o konkretnim motivima tog poziva, i kako bi taj dijalog trebalo da izgleda", kaže za DW Vladimir Trapara iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu. „Ali, na prvi pogled možemo da konstatujemo da je situacija oko Kosova poprilično zaoštrena, i da će to u narednom periodu predstavljati izazov za Srbiju. A sa druge strane su brojni napadi na Vučića od patriotske opozicije zbog potpisivanja Briselskog sporazuma. Kada te dvije stvari spojimo u jednu možemo da pretpostavimo da bi Vučić želio da podijeli odgovornost za sve ono što će Srbija ubuduće preduzimati kada je Kosovo u pitanju."

„U proteklih pet godina mi nismo imali dijalog oko važnih državnih pitanja, i te odluke su se donosile unilateralno", ističe za DW Naim Leo Beširi, izvršni direktor Instituta za evropske poslove. „Mi ni sada ne znamo da li će do tog dijaloga uopšte doći, kao ni da li postoji bilo kakva vizija kako bi odnosi između Srbije i Kosova trebalo da izgledaju. Mi sada nemamo nikakav plan vlade za diskusiju o teritorijalnoj cjelovitosti zemlje, a takođe ne znamo ni da li je ovaj poziv na dijalog možda naznaka potencijalnog izbacivanja preambule iz Ustava na mala vrata."

Cilj – promjena stava o Kosovu?
Naim Leo Beširi napominje da je predsjedniku Srbije jasno da će za nastavak dijaloga s Prištinom morati da ima neku širu podršku, jer sva istraživanja pokazuju da preko 85 odsto građana ne podržava bilo koju formu nezavisnosti Kosova. „Pojedini analitičari kažu da bi se taj stav mogao promijeniti jednom dobrom medijskom kampanjom i ja mislim da je ovo početak te kampanje. Zato mislim da do tog dijaloga neće doći i da je izjava jedna šarena laža, koja služi tome da se prevede na engleski jezik i pošalje glavnim gradovima zemalja Evropske unije kako bi se umirila politička javnost u tim zemljama. Taj poziv nije iskren i rekao bih da je sve to zamišljeno da ne bude dijalog već da se potencijalnim učesnicima dijaloga ponudi neko gotovo rješenje po sistemu uzmi ili ostavi."

Preambula nije previše bitna
Vladimir Trapara iskreno sumnja da Zapad insistira na tome da se iz preambule Ustava izbaci pominjanje Kosova i Metohije: „Ta stvar sa preambulom je više protokolarna stvar, koja ne mora da ima veze sa stanjem na terenu ili sa konkretnom politikom koju vodi Srbija. Čak i kada bi Srbija izbacila preambulu iz Ustava, to ne bi značilo da bi ona priznala Kosovo i da bi se odrekla politike koju trenutno vodi. I stoga ne mislim da je to razlog ovog poziva na dijalog. Pitanje promjene Ustava je bitno zbog mnogih drugih stvari, i to nema veze sa Kosovom."

Preambula Ustava nije pravno obavezujuća, smatra Naim Leo Beširi i stoga upozorava da oko toga postoji jedna zabluda u javnosti. „Ustav se direktno primjenjuje samo kada su ljudska prava u pitanju, a svi ostali dijelovi Ustava se primjenjuju kroz zakone. Činjenica da je neko u Ustavu morao da naglasi da je neka teritorija dio Srbije govori da to možda nije tačno. Sada se postavlja pitanje šta s tim tekstom, jer on ne odražava realnost. Sada moramo da vidimo da li želimo Ustav koji će reflektovati beogradski parlament realnost ili ćemo i dalje voditi ambivalentnu politiku oko Kosova?"

Ko će pričati sa Vučićem?
Ako se kao test raspoloženja za dijalog uzmu aktuelne konsultacije oko premijera i ministara u novoj vladi s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, vidljivo je da, osim članica vladajuće koalicije, gotovo niko ne želi da razgovara s Vučićem. To otvara pitanje s kim će Aleksandar Vućić voditi unutrašnji dijalog o Kosovu? Vladimir Trapara ocjenjuje da će to zavisiti od dosta činilaca: „Najprije, kada on namjerava da uputi zvaničan poziv za dijalog i da li će taj trenutak od strane drugih političkih aktera biti viđen kao povoljan za njih. Dosta toga će zavisiti od samog formata tih razgovora, kao i o kakvom sadržaju dijaloga je riječ, a dosta toga i od trenutke političke situacije u zemlji, i koliko će ostati ovi zaoštreni odnosi vlasti i opozicije. Vrlo je moguće da će članice opozicije biti na neki način prinuđene da odbiju Vućića, jer bi se drugačije smatralo kao neka vrsta izdaje opozicije."

Naim Leo Beširi ocjenjuje da je Aleksandar Vučić u srbijanskom parlamentu u mnogo boljoj situaciji nego što je to bio Boris Tadić kada je riječ o Kosovu. „Mislim da osim Demokratske stranke Srbije i Dveri on tu neće imati drugu opoziciju kada je riječ o odnosima s Kosovom. Jer, čini mi se da je svima ideja da se taj kosovski čvor u jednom trenutku presiječe. Ali s druge strane, nas očekuju beogradski izbori, i zato mislim da će taj dijalog biti nemoguć u takvoj jednoj političkoj atmosferi gdje će se pažljivo pratiti ko sarađuje, a ko ne sa Srpskom naprednom strankom."

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH