Divlja deponija nadomak Tuzle: Ekološka katastrofa koja uništava zdravlje građana

Deponija u Tuzli

Koliko zaista u Bosni i Hercegovini brinemo o okolišu pokazuje primjer dviljih deponija u naselju Ravna Trešnja koja se nalazi dva kilometra od ulaska u Tuzlu. Gradska komunalna inspekcija tvrdi da je godinama vršila kontrolu odlaganja otpada na ovoj lokaciji te da u zadnje vrijeme nije bilo obraćanja mještana. Ističu da su nadležni za javne površine, a Ravna Trešnja pripada rudnom polju u vlasništvu Rudnika Kreka te nisu za to nadležni ali će ipak izaći na lice mjesta sa nadležnom službom radi utvrđivanja vlasništva zemljišta kako bi komunalni inspektori i redari mogli eventualno poduzimati mjere. Do tada, mještani su prepušteni sami sebi.

Kako piše N1, u krugu od pola kilometra brojne su gomile smeća. Šporeti, kauči, frižideri, vreće, plastika, građevinski materijal, animalni otpad i mrtve životinje uništavaju prelijepe šume nadomak Tuzle. Život pored deponije nije nimalo ugodan, pričaju mještani. Zoran Golubović, mještanin Ravne Trešnje, istakao je da neugodan miris teško podnositi naročito tokom ljeta. “Grozno. Vjerujte mi, ovih 100, 200 metara dionice puta, nekada znam začepiti nos i trčati svom snagom da prođem jer od smrada ne možeš proći. Toliko smrdi danima. Pogotovo kada je ljeto. Onda dođe narod u danu zapali, dođu vatrogasci gase. Onda poslije dim i smog i po tri četiri dana ne možeš izaći napolje”, rekao je Golubović. Stjepan Josipović, mještanin Ravne Trešnje, ukazao je da se odlaže otpad svake vrste. “Sve moguće. Leš se dovlači. Kad dovuku nekoliko školjki jaja, to smrdi po tri mjeseca. Ne možeš proći. To je bolest. Umjesto da udišemo ovu lijepu prirodu i da je sačuvamo, mi imamo samo smrad koji nam šalju. Umjesto da nam put poprave, oni nam smeće šalju”, kazao je Josipović. Mještani ističu da često dolaze u sukobe sa osobama koje bacaju smeće, a to su, privredni subjekti, sakupljači sekundarnih srovina te građani koji ne plaćaju odvoz smeća.

Iz JKP „ Komunalac“ poručuju da otpad treba ostavljati na napredviđeno mjesto, a dva puta godišnje organizuju se i akcije odvoza kabastog otpada. Admir Bećirović, direktor JKP „Komunalac” Tuzla, ističe da je problem u nesavjesnim građanima. “To je područje koje mi u toku godine nekoliko puta radimo. Međutim glavni problem je što mi ne možemo očistiti koliko se gore odlaže otpada. Moram reći da je čitav taj region uključen u odvoz, imaju posude za odlaganje komunalnog otpada. Redovno vršimo uslugu. Međutim, ima određen broj nesavjsenih građana”, mišljenja je. Rješenje, kažu ekolozi, je veća angažovanost ambalažnih operatera, kontinuirano čišćenje i uređenje divljih deponija, uvođenje primarne selekcije otpada u domaćinstvima, uvođenje kompostiranja na deponiji i podizanje svjesti šta će biti kada nas smeće zatrpa. Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla, naglasila je na moguća rješenja za divlju deponiju.

“Uvođenje obaveznog odvoza i obaveznog plaćanja za sve građane. Zatim, inspekcijska kontrola i kažnjavanje. Ukoliko bismo napravili analizu jedne divlje deponije koja postoji i vidjeli ko je odložio svoj otpad ilegalno, kada bismo ih kaznili i objavili u medijima, nikome ne bi na um palo da odlaže više otpad ako bi bio dobro kažnjen”, objasnila je Agić. Na samo 100 metara od ove deponije nalaze se prve naseljene kuće. Više od 20 godina ovdje se intezivno baca razni otpad, stvarajući ekološku katastrofu. Mještani Ravne Trešnje očajni su jer više ne znaju kako da se sami izbore sa ovim problemom.

Izvor: N1/Autorica: Nataša Tadić)

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH